Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka u suradnji s KBC-om Rijeka na projektu Muzej budućnosti
Danas je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka održana konferencija za novinare na kojoj je bilo riječi o suradnji Muzeja i Kliničkog bolničkog centra Rijeka na projektu Muzej budućnosti čiji je nositelj Muzej, a koji se uspješno provodio od 2018. do 2020. godine u sklopu Europskog socijalnog fonda.
Rijeka – U ime Muzeja novinarima se obratila Nikolina Radić Štivić, ravnateljica koja je predstavila projekt i Drugi javni poziv za predlaganje predmeta za Civilnu muzejsku zbirku pod geslom „Kako želimo da nas pamte?“. Istaknula je kako je projekt u sklopu kojeg se prikupljaju predmeti iskustva i doživljaji našeg svakodnevnog života ove godine vezan uz proteklu, 2020. godinu, obilježenu pandemijom bolesti COVID-19 koja je snažno utjecala na naše živote. Izgubili smo velik broj naših sugrađana, a u naše se živote uvukla trajna zabrinutost za vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih. Promijenio se način na koji radimo, družimo se i odmaramo se. Promijenila se naša pojavnost i način ophođenja. Sva ta posve nova iskustva vrijedna su za podijeliti ih, zabilježiti i sačuvati za buduće naraštaje, naglasila je Nikolina Radić Štivić. Iskazala je i zadovoljstvo što su specifičnost trenutka i značenje ovog projekta za javnost prepoznali čelnici i djelatnici Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predložili da prazne bočice cjepiva protiv bolesti COVID-19 postanu dijelom Civilne zbirke jer najbolje odgovaraju na ovogodišnju temu Javnog poziva posvećenu pandemiji.
One su simbol naše borbe s jednom od najvećih svjetskih kriza u povijesti čovječanstva. Kao dio muzejskog fundusa imaju priliku u svim budućim muzejskim interpretacijama svjedočiti ne samo o znanstvenim postignućima našega vremena, već i o našim nastojanjima da se s krizom izborimo, da ju što prije prevladamo i da se što prije vratimo životu koji smo poznavali ranije, životu koji je nudio nadu i slobodu.
Ovaj je projekt, istaknula je Radić Štivić dokaz kako muzeji predmete koje čuvaju pronalaze i u suvremenosti. Iz suvremenosti odabiru ono – materijalno i nematerijalno – što najbolje opisuje sadašnji trenutak te ono što ima najveći potencijal budućim generacijama svjedočiti o sadašnjosti. Mi kao muzej smatramo bitnim da se cjelokupna zajednica uključi u promišljanje onoga što je vrijedno čuvati za budućnosti jer će time baština/sjećanje koju ostavljamo budućim generacijama biti potpunije, sveobuhvatnije. U tom nam je smislu doprinos KBC izrazito bitan, jer je njihova uloga u nošenju s korona krizom izrazito bitna. Oni nam donose specifične uvide i iskustva pandemije, odnosno krize koja je iz nje proizišla, koja je obilježila naše živote 2020./2021. a koja bi nam inače ostala nezabilježena.
Bočice su simbol cijelog njihovog velikog angažmana naglasila je Nikolina Radić Štivić. i predstavila i web platformu https://muzejbuducnosti.eu/prijedlozi na kojoj će se moći glasati te će, dobiju li dovoljan broj glasova, uz još četiri nova predmeta odabrana za Civilnu muzejsku zbirku, i prazne bočice cjepiva biti predstavljene na izložbi, a potom postati i dio fundusa Muzeja.
Nikolina Radić Štivić obavijestila je i o produžetku trajanja Javnog poziva koji je s planiranog 30. lipnja produljen do 30. rujna te zahvalila svima koji su se dosad javili sa svojim prijedlozima ili su glasali za prijedloge koji su objavljeni ističući kako nam je ta suradnja važna i pomaže nam da zajedno što vjernije ostavimo tragove vremena u kojem živimo generacijama koje dolaze.
U ime Kliničkog bolničkog centra Rijeka na ovom projektu civilne participativnosti u stvaranju muzejskog fundusa koji će podsjećati na trenutak u kojem sad živimo čestitao je i podržao ga Alen Ružić, ravnatelj i povukao paralelu s KBC-om koji je osnovao koordinaciju za bolesnike i udruge bolesnika. Iako je riječ o različitim ustanovama obje su inicijative usmjerene na uključivanje zajednice u rad institucija i participaciju korisnika u njihovoj uspješnosti. Upravo ta komplementarnost omogućila je uključivanje KBC-a u ovaj projekt i to darovanjem praznih bočica za cjepivo protiv COVID-a-19 koje će trajno svjedočiti o razdoblju pandemije – od trenutka pronalaska cjepiva i vremena u kojem je cjepivo bilo želja do danas kad se borimo doseći što veću procijepljenost kako bismo se sačuvali i konačno pobijedili ovu tešku bolest.
Alen Ružić se osvrnuo i na cijepljenje kao jedinstvenu metodu liječenja koja sprečava bolest, koja je iskorijenila neke teške bolesti i spasila milijune ljudi od invaliditeta i smrti. Ulaskom bočica za cjepivo u fundus Muzeja obilježavamo jednu točku u izazovnom vremenu koje danas živimo, istaknuo je Ružić i pozvao sve one koji se još nisu odlučili na cijepljenje da se cijepe i tako zaštite sebe i svoje bližnje, ali i pridonesu sprečavanju širenja bolesti COVID-19 u zajednici. Ružić je još jednom zahvalio na mogućnosti sudjelovanja u ovom projektu ističući kako je kao ravnatelj KBC-a ponosan što na ovaj način pridonosi trajnom obilježavanju vremena u kojem živimo.
U ime osnivača, Primorsko-goranske županije, novinarima se obratila Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu. Osvrnula se na 2018. godinu kad je Muzej prijavio projekt stvaranja Muzejskog građanskog vijeća i stvaranje novih muzejskih zbirka koje će buduće naraštaje podsjećati na vrijeme u kojem danas živimo. Naglasila kako se ovaj projekt, u gotovo 100 %-tnom iznosu financirao sredstvima Europske unije i Ministarstva kulture i izrazila zadovoljstvo što se projekt nastavlja jer je uključivanje javnosti u stvaranje nove muzejske zbirke iznimno vrijedno i obilježava muzeje 21. stoljeća. Sonja Šišić je zahvalila Muzeju, KBC-u Rijeka i svima koji u njemu sudjeluju i izrazila uvjerenje kako će to biti projekt koji će trajati i idućih godina.
