Predavanje ‘Glagoljica i kreativna industrija’ sutra u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka
Krajnji cilj ovog predavanja je pružiti model za komunikaciju i interpretaciju glagoljaške baštine u turizmu te pokazati kako se može, kroz povezivanje s kreativnom industrijom i kroz kružnu kreativnost, osmisliti kulturno-turistički proizvod temeljen na ovoj baštini, a vodeći pritom računa o održivom turizmu i pravilima struke.
Rijeka – Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci će se sutra, u petak, 21. veljače u 17 sati održati predstavljanje projekta „Glagoljica i kreativna industrija – glagoljaški epigrafski spomenici Istre i Hrvatskog primorja“ voditeljice dr. sc. Romane Lekić, pročelnice Odjela za turizam, Edward Bernays University College Zagreb
Ovim predavanjem i primjerom koji će se predstaviti dotaknut će se osnovni problem koji se odnosi na proučavanje i verifikaciju zastupljenosti kulturne baštine u turističkoj ponudi Hrvatske. Većina turističkih destinacija u Hrvatskoj potpala je pod utjecaj globalne turističke kulture, koja svojim standardnim proizvodima zamjenjuje tradicionalne lokalne kulture i tako umanjuje posebnost turističke destinacije. Globalizacija koja manipulira lokalnom kulturom uništava upravo one odlike turizma koje potiču ljude na putovanje. Tako je i u Hrvatskoj, jer turističke destinacije postaju sve sličnije i srodnije te počinju nalikovati jedna drugoj, pa turisti počinju tražiti doživljaj koji je autentičan i drukčiji.
Društveno pragmatični cilj ovog predavanja je upozoriti na činjenicu da bogatstvo glagoljaške baštine nije dostatno ni kvalitetno iskorišteno za oplemenjivanje turističkog proizvoda i da upravo u razvoju posebnih oblika turizma (kao što je npr. kreativni kulturni turizam) leži nova kvaliteta bitna za konstituiranje turističkog brenda Hrvatske. Kako je brend svojevrsno obećanje, jer turisti dolaze sa svojim očekivanjima, a odlaze sa sjećanjima, bitno je u okviru ovog predavanja pokazati primjerom kako je to potrebno i moguće učiniti.
Krajnji cilj ovog predavanja je pružiti model za komunikaciju i interpretaciju glagoljaške baštine u turizmu te pokazati kako se može, kroz povezivanje s kreativnom industrijom i kroz kružnu kreativnost, osmisliti kulturno-turistički proizvod temeljen na ovoj baštini, a vodeći pritom računa o održivom turizmu i pravilima struke.
