Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Predstavljanjem knjige Irvina Lukežića o njenoj povijesti obilježit će se 170. godišnjica osnutka Narodne čitaonice u Rijeci

Tom prilikom bit će predstavljena, upravo zbog vrijedne obljetnice i nastala prigodna knjiga “U Terpsihorinu hramu - iz povijesti riječke Narodne čitaonice” Irvina Lukežića, riječkog znanstvenika i autora niza djela o riječkoj povijesti.

Rijeka - U utorak 17. 12. u 18 sati u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka (Korzo 24) bit će održano obilježavanje 170. obljetnice osnivanja Narodne čitaonice riečke te njenog otvaranja daleke 1849. godine kada je bila jedan od svjetionika hrvatske pismenosti i kulture u Rijeci, a što su temelji na kojima raste i Gradska knjižnica Rijeka.

Tom prilikom bit će predstavljena, upravo zbog vrijedne obljetnice i nastala prigodna knjiga “U Terpsihorinu hramu - iz povijesti riječke Narodne čitaonice” Irvina Lukežića, riječkog znanstvenika i autora niza djela o riječkoj povijesti. Izdavač djela je Gradska knjižnica Rijeka, urednik dr. sc. Milorad Stojević, grafički urednik Zvonimir Pliskovac, lektorica i korektorica Linda Petrović, a tisak je obavila Tiskara Zambelli.

Iz uvodnika Milorada Stojevića: Knjiga “U Terpsihorinu hramu” Irvina Lukežića otkriva nam povijesne tajne vezane za riječku Narodnu čitaonicu. Nije to klasično usmjeren tekst što suhoparno prati osobe i zbivanja. Oni, ljudi i zbivanja u povijesnoj interferenciji, u Irvina Lukežića nisu samo statični fakti vremenskog slijeda, nego živi i dinamični povijesni ljudi u događajima što se isprepliću, te tako daju potpuniju dimenziju središnjoj temi knjige. Na taj način ‘paralelne povijesti’, osobne i opće, nisu puka povijesna dekoracija, nego su potpora objektivnijem sagledavanju, plemenitom ljudskom naporu da se realizira na kreativan način i na dobrobit sadašnjosti i budućnosti zajednice i u realizaciji individualnog stajališta. Knjiga Irvina Lukežića sadrži ove teme: najistaknutiji aktivni pripadnik hrvatskog narodnog preporoda u Rijeci Sigismund pl. Farkaš; riječki odvjetnik, ilirac i slavenofil dr. Vatroslav Vinko Medanić; dubrovački književnici i riječka Narodna čitaonica (Matija Ban, Antun Pasko Kazali, Ivan Franov Gundulić, Ivo Vojnović); tragom (mogućeg) prvog hrvatskog Hamleta.