Riječki HNK očekuje značajne financijske gubitke. Kažu da čine sve kako bi opstali u vremenu u kojem se gase kazališta
U devet mjeseci 2019. godine prihod kazališta iznosio 4.747.000 kuna. Procjena do kraja devetog mjeseca 2020. godine je 1.700.000 kuna. O konačnom iznosu gubitka informirat ćemo vas u prvom tjednu listopada, poručuju iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc u prvoj objavi o svom poslovanju.
Rijeka – Pod naslovom “4.700.000 : 1.600.000” Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca počelo je, kako su prije nekoliko dana i najavili, objavljivati podatke o svom poslovanju. U prvom članku, vodstvo Zajca daje opširnu analizu financija koje su snažno opterećene koronakrizom.
Stoga i svoju objavu “dragoj publici”, tako joj se obraća riječki HNK, počinju s pitanjem: Kako nadoknaditi gubitak od tri milijuna kuna vlastitih prihoda uslijed pandemije koronavirusa? Što umjesto, pored i nakon donacija? Pojašnjavaju da su nedavno objavili poziv onima koji mogu da doniraju kazalište.
Dramatična računica
– Povod pozivu je drastično smanjenje vlastitih prihoda od prodaje programa, sponzora, najmova i gostovanja izazvano poznatim okolnostima. U devet mjeseci 2019. godine taj je prihod iznosio 4.747.000 kuna. Procjena do kraja devetog mjeseca 2020. godine je 1.700.000 kuna. O konačnom iznosu gubitka informirat ćemo vas u prvom tjednu listopada, no već sada možemo anticipirati da će navedeni prihodi biti manji za približno 3.000.000 kuna. Da situacija bude još gora, planirani prihodi po tim izvorima u 2020. bili su 5.400.000 kuna, s obzirom na očekivan porast prihoda od prodaje ulaznica za EPK programe. Nažalost, već u srpnju 2020. bili smo prisiljeni rebalansom revidirati plan vlastitih prihoda od prodaje programa, sponzora, najmova i turneja te ga smanjiti na 2.170.000 kuna, pojašnjavaju iz Kazališta.
Manje nas ne može biti, a da bismo još uvijek bili to što jesmo, da bi naime Kazalište bilo kazalištem
Nastavljaju da navedena matematika postaje posebno dramatična uzme li se u obzir to da se, uz manje varijacije od godine do godine, 80 posto tih prihoda ulaže u produkciju programa, a 15 posto u plaćanje režija te još pet posto na na druge troškove.
– Naš je poziv uzburkao društvene mreže, a zgroženi su njime i neki lokalni mediji. Kao da smo pozvali na pljačku osiromašenih banaka, oslobađanje korumpiranih političara ili otimanje imovine nogometaša. Dakle, ako već u rujnu tekuće godine ostvarite pandemijom uzrokovan milijunski manjak prihoda od prodaje programa, a tim prihodom uvelike financirate produkciju tog programa, što vam preostaje kako biste barem djelomice kompenzirali manjak i mogli realizirati program, nastavljaju iz riječkog HNK pa odgovaraju na dileme koje su se mogle posljednjih dana čuti u javnosti.
Odgovorna ustanova
Jedna od njih je da Zajc može povećati cijene ulaznica.
– Možemo, no odlučili smo da bi u okolnostima ekonomske krize uzorkovane pandemijom takva mjera bila krajnje neprimjerena, premda čujemo od mnogih gledateljica i gledatelja da su ulaznice za naše programe, posebno koncertne i operne, daleko ispod primjerene cijene, poručuju iz kazališta i dodaju da mogu smanjiti opseg svog programa i tako rezati troškove, ali to neće učiniti.
– Neizbježno je da bi takva mjera dodatno smanjila prihode od prodaje programa. Izvoditi manje, a naplaćivati ulaznice više – postupiti tako bilo bi neodgovorno od javne ustanove, smatraju u Zajcu.
Dilema je također može li kazalište povećati broj repriznih izvedbi, pa time valjda i prihode. Iz Zajca odgovaraju da će tako i učiniti, ali prihodi se neće povećati jer je zbog mjera prevencije zaraze koronavirusom kapacitet gledališta smanjen na jednu trećinu, a u najboljem slučaju polovinu. Među solucijama koje bi mogle reducirati troškove kazališta u vrijeme epidemije, pojavljuje se misao o tome da se smanji broj zaposlenica i zaposlenika. “Taj HNK ionako previše košta; oduzmite od sredstava za plaće i prebacite u troškove produkcije”, jedno je od ponuđenih rješenja. Iz kazališta međutim odbacuju takav scenarij.
Razumiju li uopće da je donacija dobrovoljan čin onoga tko želi i može donirati, pitaju iz kazališta.
– To mogu zagovarati samo oni koji ne razumiju kako Kazalište radi, kako proizvodi i kako ostvaruje prihode. Stoga će jedna od skorih tema TRANSPARENTNOG KAZALIŠTA i biti prikaz strukture i obrazloženje prihoda i rashoda riječkog HNK. U ovoj prigodi pokušajmo shvatiti samo osnovno: Riječki simfonijski orkestar, primjerice, više ne bi bio to što jest, simfonijski orkestar, kada bi imao manje od 60 glazbenica i glazbenika u svome sastavu. Riječki operni zbor ne bi bio to što jest, operni zbor, kada bi brojao manje od 40 pjevačica i pjevača. Drugim riječima, manje nas ne može biti, a da bismo još uvijek bili to što jesmo, da bi naime Kazalište bilo kazalištem, a onda i Rijeka ostala Gradom, pojašnjava se.
Naznačuju da čini sve što u ovom trenutku mogu kako bi opstali u vremenu u kojem se gase kazališta, ansambli, koncertne dvorane i orkestri diljem svijeta.
– U čemu je, onda, problem? Što, zapravo, muči one koji se zgražaju zbog našeg poziva na donacije? Razumiju li uopće da je donacija dobrovoljan čin onoga tko želi i može donirati? Zar u našem gradu ima onih koji bi nekome htjeli oduzeti to pravo? Je li možda sljedeći korak tih koji se zgražaju, oduzeti pravo i onima koji to žele i mogu da uopće kupuju ulaznice i dolaze u Kazalište, da budu publikom? Zašto, napokon, ti koji se neprestano zgražaju, optužuju bez dokaza, prozivaju bez razloga, kritiziraju bez znanja – zašto napokon ne smognu hrabrosti pa izgovore da oni ne žele ovakvo (ako žele uopće ikakvo) Kazalište u Rijeci; i da bi oni, da mogu, zatvorili Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i pretvorili ga u bilo što drugo, samo ne mjesto u kojem se stvara i doživljava umjetnost, i u kojem se kritički misli, zaključuju u Ivanu pl. Zajcu.
