RITAM ZDRAVE KOMUNIKACIJE Nemoj se praviti važan!

Onog trenutka kad dijete spozna u čemu je dobro i zbog čega je vrijedno, prestaje ona negativna konotacija u govoru djeteta. Dijete više nema potrebu umanjiti važnost sugovornika kako bi se osjećalo bolje.

Među mojom je dječicom vrlo mala dobna razlika te je lako uočavati razlike u karakteru, ponašanju i razvoju. Slušajući svakodnevno njihove razgovore, najčešće čujem „Mama on/ona se pravi važan/važna!“ Ta je rečenica toliko uobičajena u vrtiću da automatizmom odgovaramo „Nemoj se praviti važan, to nije lijepo“.

Da bismo procijenili tu rečenicu trebamo zaći „iza scene“. Razlog zbog kojeg je ta rečenica došla na „zao“ glas je taj što najčešće dijete/osoba koja se pravi važna, to radi iz razloga da umanji vrijednost i važnost sugovornika u komunikaciji. Najčešće je to samo pokazivanje moći ili vlastite važnosti nad sugovornikom, a do toga dolazi upravo zbog pomanjkanja samopouzdanja.

Iako sam ja odgajana na način da se ne smijem praviti važna i da je to ružno, događale su se tijekom odrastanja situacije u kojima ja jesam bila bolja od drugih no nisam to htjela pokazivati jer je to „ružno“. Sukladno s time, nisam se htjela isticati u društvu, no što se dogodilo kad sam odrasla i krenula tražiti posao? Kad bih došla na intervju, morala bih pričati o svojim vještinama, sposobnostima i postignućima jer je to jedini način da dobiješ posao. Ukoliko se nečim ne ističeš od ostalih, poslodavac te neće zaposliti. Nitko ne bi zaposlio takvu osobu, zar ne? Prirodnim slijedom, počela sam sakupljati sva svoja znanja i vještine u životopisu kako bi poslodavcu prikazala svoje zalaganje, trud i odgovornost. I tu se vraćamo ponovno na rečenicu „Nemoj se praviti važan/važna!“

Djeca nemaju filter i spoznaju kada se treba prestati „praviti važan“ jer će povrijediti drugo dijete i u kojima situacijama je dozvoljeno „praviti se važan“ te je tu potrebna roditeljska asistencija. Naime, za razvoj samopouzdanja i samopoštovanja, prijeko potrebnih kako bi se vaše dijete razvilo u zdravu mladu osobu, djetetu je potrebna svjesnost o vlastitim vještinama i sposobnostima. To je nešto na čemu svakodnevno radimo u vrtiću. Trudimo se prepoznati snage i „slabosti“ pojedinog djeteta kako bi oba područja, različitim aktivnostima, mogli ojačati kod djece. Onog trenutka kad dijete spozna u čemu je dobro i zbog čega je vrijedno, prestaje ona negativna konotacija u govoru djeteta. Dijete više nema potrebu umanjiti važnost sugovornika kako bi se osjećalo bolje.

Kod moje je djece to jasno vidljivo, jedno dijete govori o svojim znanjima i vještinama razvijajući svijest o samome sebi, dok drugo govori na omalovažavajući način jer se osjeća loše, a taj osjećaj proizlazi iz straha da nije jednako vrijedno ako nije bolje od drugog djeteta. Kako pomoći djetetu da ojača vlastito samopouzdanje i pritom stekne kvalitetnije komunikacijske vještine?

  1. Potrebno je osluškivati dijete i uočiti način na koji razgovara s braćom, sestrama ili prijateljima. Kad uočite da dijete hvali sebe pomoću umanjivanja vrijednosti drugog djeteta, nemojte odmah ulaziti u raspravu pred drugim djetetom. Prekinite komunikaciju prelaskom na neku drugu temu te kada se stvori prilika da u miru porazgovarate s djetetom, opišite situaciju i objasnite zbog čega takva vrsta ponašanja nije poželjna. Važno je da djetetu naglasite da se takvo ponašanje može mijenjati, da smo svi imali isti problem kad smo bili djeca i da ga zbog toga ne smatrate „zločestim“ ili lošom osobom.
  2. Kada uočite takvo ponašanje, to vam je pokazatelj da vaše dijete ima nešto slabije samopouzdanje te je potrebno raditi na tome. To je sasvim prirodno i javlja se kod većeg broja djece iz razloga što nisu još spoznali već spomenute vlastite kvalitete.
  3. Manjak samopouzdanja kod djeteta možete uočiti i ako je vaše dijete povučeno, nesigurno, ne voli promjene ni zadatke ili izazove koje stavljate pred njega. S obzirom da je djetetu neki put teško imenovati što ga zapravo muči, možete mu čitati priče koje pomažu djeci. Djeca se mogu poistovjetiti s likovima iz priče te mogu indirektno riješiti svoje trenutne probleme i ojačati samopouzdanje.
  4. Vrlo je važno da takvom djetetu prilazite sa razumijevanjem i strpljenjem i da ne koristite rečenice poput „Ma daj, samo se male bebe tako ponašaju.“ tj. posramljivanjem ili ismijavanjem. Te smo rečenice mnoštvo puta čuli od drugih ljudi te ih mnogi roditelji koriste ne promišljajući o štetnosti takvih rečenica za svoje dijete.

Podržite svoje dijete vlastitim entuzijazmom i optimizmom i pružite mu vrijeme u kojem će moći s vama razgovarati o svojim postignućima te će osvijestiti vlastite vrijednosti i slijedom toga početi jačati vlastito samopouzdanje i stvoriti kvalitetnije odnose s drugima. Prisjetite se koliko ste puta riješili neki svoj problem samim time što ste ga na glas izrekli nekoj osobi od povjerenja. Razgovor djeteta i njegove osobe od povjerenja ima jednako djelovanje. U razgovoru nejasne situacije postaju jasne i dijete je sve sigurnije u sebe i svoje ponašanje, a vaše se srce puni zadovoljstvom i ponosom.

 

Pokrovitelj rubrike: OPTIKE DAMIR | Za Vaš bolji pogled…

Očna optika Damir obiteljska je tvrtka koja na prvo mjesto stavlja interese svojih klijenta. Kao brend za cijelu obitelj podržava kvalitetnu i zdravu komunikaciju!

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!