RITAM ZDRAVE KOMUNIKACIJE Zašto postavljati otvorena pitanja?
U svakodnevnoj komunikaciji postoje dvije vrste pitanja kojih najčešće nismo ni svjesni. Postoje pitanja na koja dobijemo odgovor “Da” ili “Ne” i to su pitanja zatvorenog tipa i postoje pitanja otvorenog tipa koja sugovorniku ne dopuštaju da odgovori sa “Da” ili “Ne”. Koristeći takva pitanja sugovornik vam mora dati objašnjenje svojih misli.
“Što ste u školi radili?” Odgovor obično glasi: “Ništa.” Koliko ste puta pitali svoje dijete takvo pitanje i dobili upravo takav odgovor? Sa sinom, koji još ide u vrtić, tom sam riješenju problema doskočila tako što sam ga počela ispitivati “Čime si se u vrtiću danas igrao?” jer iz njegove perspektive, on tamo ništa nije “radio”, on se samo “igrao”, nesvjestan da je pritom usvojio vještine suradnje i komuniciranja s djecom i odraslima, vještine demokratskog, kritičkog i kreativnog razmišljanja, vještine rješavanja problema, samostalnost, samopouzdanje i još mnoštvo znanja koje će ga pripremiti za život kad ode u školu.
Kako uspješno saznati što su naši maleni radili u vrijeme koje nismo proveli zajedno?
U svakodnevnoj komunikaciji postoje dvije vrste pitanja kojih najčešće nismo ni svjesni. Postoje pitanja na koja dobijemo odgovor “Da” ili “Ne” i to su pitanja zatvorenog tipa i postoje pitanja otvorenog tipa koja sugovorniku ne dopuštaju da odgovori sa “Da” ili “Ne”. Koristeći takva pitanja sugovornik vam mora dati objašnjenje svojih misli.
To je jedna od stvari koje studenti Učiteljskog fakulteta i svih ustanova koje uključuju rad sa djecom i odraslima uče kao dio osnove za rad.
Kako koristiti ta pitanja?
Za početak se pripremite na to da zaista želite čuti što dijete ima za reći, sa zanimanjem poslušajte što vam govori pa će ga već vaše zanimanje i pažnja potaknuti da vam ispričam što je doživjelo taj dan. Ukoliko prvi put i ne kaže nešto posebno, kad sljedeći put vidi da vas to iskreno zanima i da vam je važno čuti što ima za reći, velika je šansa da će se zbog toga potruditi da vam ispriča nešto zanimljivo o svom životu.
Ukoliko pitanja poput “S kim si se sve igrao danas?” ne poluče željeni odgovor, možete drukčije oblikovati pitanje, pa ća djetetu biti lakše shvatiti što od njega očekujete. Recimo: “Tko ti je najbolji prijatelj?” ili “Jesi li se igrao sa Markom?” ili “Je li vam odgojiteljica pokazala neku novu igru?” ili “Što ste danas pričali u krugu?”. Najlakše vam je pokušati predvidjeti može li vam dijete odgovoriti sa “Da” ili “Ne” prije nego postavite pitanje.
Praksa je pokazala da, ukoliko djetetu postavimo pitanje tako da ima izbor u odgovoru, onda i dobijemo njegovo iskreno mišljenje koje inače ne bismo mogli dobiti. Primjreice: “Želiš li se igrati sa Sarom ili Korinom?” “Želiš li bojati bojicama ili temperom?” “Koja ti je draža igra – slaganje slagalica ili plesanje sa prijateljima?”
Postoje i pitanja koja se zovu “Okidači” čime djecu potičemo da dodatno govore o onome što ih zanima: “Stvarno?” “Pričaj mi kako je to bilo?” “Oh?” “A što je to bilo?” ili jednostavno “Da?”.
Ili možete od završetka rečenice stvoriti pitanje koje će dijete potaknuti na daljnju komunikaciju. Primjerice “Za ručak je bilo moje omiljeno jelo.” “Tvoje omiljeno jelo?” “Da, pohano meso.” Ili “U dvorištu sam se igrao sa Ivanom.” “Igrao si se sa Ivanom? Čega ste se igrali?” i slično.
Osluškujte dijete i pokušajte saznati što vam još nije reklo o temi o kojoj razgovarate. Neki put moramo koristiti vještinu čitanja između redaka kako bi saznali nešto novo o svom djetetu i bolje ga upoznali.
A sad mi recite hoćete li s djetetom razgovarati zbog čega mu je bilo teško složiti toranj od kockica ili čime se najviše voli igrati kad ste zajedno?
Pokrovitelj rubrike: OPTIKE DAMIR | Za Vaš bolji pogled…
