Sanja Udović: Kroz novi Zakon o gospodarenju otpadom na mala vrata se uvode spalionice, osobito spalionice opasnog otpada
„Sadržajno to više nije održivo gospodarenje otpadom, nego nedemokratski zakon koji je samo nastavak neučinkovite politike gospodarenja otpadom HDZ-a, čije posljedice osjećaju svi stanovnici i gospodarstvo naše države.“
RIJEKA – Novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je danas bio tema saborske rasprave nam pokazuje, među ostalim, da će HDZ-ova Vlada će uz pomoć stranačkih kadrova na čelu jedinica lokalne samouprave moći graditi spalionice otpada bez konzultacija javnosti i struke. Postupak predlaganja Zakona i njegove pojedine odredbe nisu nimalo demokratski, a još manje transparentni, upozorava saborska zastupnica SDP-a i načelnica Općine Viškovo Sanja Udović u priopćenju koje prenosimo u cijelosti.
„Naime, osim samog postupka predlagača zakona odnosno Vlade Republike Hrvatske problematičan je i sam sadržaj zakona. Sadržajno to više nije održivo gospodarenje otpadom nego nedemokratski zakon koji je samo nastavak neučinkovite politike gospodarenja otpadom HDZ-a, čije posljedice osjećaju svi stanovnici i gospodarstvo naše države.
Kroz ovaj zakon se na mala vrata uvode spalionice, a osobito spalionice opasnog otpada koje se pretvaraju u objekte od državnog značaja i interesa. Također, prijedlogom zakona propisano je da su obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja i Centar za gospodarenje otpadom od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku, te da lokacije centara za gospodarenje otpadom, odlagališta i spalionica moraju biti planirane dokumentom prostornog uređenja, a da ove djelatnosti mogu obavljati gotovo pa svi.
Sljedeća ključna problematična odredba je ta da lokacija na kojoj se može obavljati djelatnost zbrinjavanja otpada ne mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja ako se nalazi u području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene. Pojednostavljeno, to znači da se jedinicama lokalne samouprave nameće obveza planiranja građevina koje su od interesa za Republiku Hrvatsku u svojim dokumentima prostornog uređenja, odnosno dužne su preuzeti planirane lokacije i uskladiti ih sa planovima više razine, dok na sve ostale građevine za gospodarenje otpadom ne mogu nikako utjecati već ih svatko može graditi bilo gdje, pa čak i u poslovnim i gospodarskim zonama koje su često u blizini ili dio stambenih naselja.
Ovako grubo isključivanje jedinica lokalne samouprave, ali i građana, javnosti i struke u procesu odlučivanja je derogacija svih ustavnih i demokratskih stečevina po prvoj točki zaštite prava građana i zaštite prostora i okoliša koja garantira pravo sudjelovanja u odlučivanju. U praksi smo svjesni problema koji nastaju uslijed nametnutih rješenja, izbjegavanja stručnih rasprava, a nadasve neuvažavanja građana, javnosti i struke.
Nažalost, mi u Viškovu to vrlo dobro znamo, a svaki naš konstruktivan pokušaj osvještavanja i prijedlog za rješavanje problema propadne pred administracijom i ovakvim zakonskim rješenjima. Pa tako prema najavama kolege Cappellia, saborskog zastupnika iz redova HDZ-a, stanovnici Viškova i naselja Marčelji mogu očekivati u budućnosti i energetsko postrojenje nametnuto protivno njihovoj volji, a sve kako bi politička orijentacija ove Vlade išla i dalje u smjeru Centara za gospodarenje otpadom. Od uspostave kružne ekonomije, kvalitetne uspostave tržišta sirovina ovakvim prijedlogom zakona neće se u skorijoj budućnosti dogoditi ništa, a kamo li dostići sada ionako smanjeni cilj odvojenog prikupljanja otpada od 55 posto do 2025. godine.
Drugi ključni problem ovog zakona je isključivanje javnosti i uskraćivanje ustavnog prava područne i lokalne samouprave, a time i njihovog stanovništva, da sudjeluje u definiranju svojih samoupravnih funkcija, osobito prostornog i urbanističkog uređenja te kvalitete življenja kroz zaštitu i unaprjeđenje okoliša.
Sukladno članku 174. Poslovnika hrvatskog Sabora između ostalog navodi se da prijedlog zakona sadrži Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću koje se izrađuje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Tim su zakonom propisani postupak i obveze koje se moraju poštivati nakon zaprimanja prijedloga i mišljenja javnosti. Tijelo javne vlasti obvezno je nakon proteka roka za dostavu mišljenja i prijedloga, izraditi i objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću Izvješće o savjetovanju s javnošću, koje obavezno sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.
Ovo Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću nije izrađeno sukladno zakonu jer od ukupno zaprimljenih 1721 primjedbi i komentara predlagač je napisao da za njih 848 ne postoji odgovor, a 108 ih je primljeno na znanje što nije u skladu sa zakonom. Stoga smatram da se ne radi o zakonitom Prijedlogu zakona te je potrebno da se Izvješće izradi u skladu sa Zakonom kako bi i Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom bio predložen sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama kao i Poslovniku hrvatskog sabora“, stoji u priopćenju SDP-ove saborske zastupnice i načelnice Općine Viškovo Sanje Udović.
