Sanja Udović: Prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom štetan je i nedemokratski
Kroz ovaj zakon se na mala vrata spalionice, a osobito spalionice opasnog otpada pretvaraju u objekte državnog značaja i interesa. Također, prijedlogom zakona propisano je da su obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja i centar za gospodarenje otpadom od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku – ističe Udović.
Viškovo – Sanja Udović, načelnica Općine Viškovo i saborska zastupnica SDP-a, uputila je danas priopćenje u kojem se osvrnula na prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom, koji je nazvala štetnim i nedemokratskim. Prema njenim riječima, ako prijedlog bude prihvaćen, HDZ-ova Vlada će uz pomoć stranačkih kadrova na čelu jedinica lokalne samouprave moći graditi spalionice otpada bez konzultacija javnosti i struke.
„Moja je dužnost kao saborske zastupnice Hrvatskog sabora i članice Saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode obavijestiti javnost o posljedicama Prijedloga novog zakona o gospodarenju otpadom, koji je upućen u saborsku proceduru donošenja neposredno pred lokalne izbore. Ovakvim tajmingom se „ispod radara“ pokušava derogirati sama svrha zakona koja je zaštita okoliša i ljudskog zdravlja sprečavanjem ili smanjenjem nastanka otpada i negativnih učinaka gospodarenja otpadom te sudjelovanjem javnosti i struke u donošenju odluka. Grubi je ovo pokušaj daljnjeg skretanje politike u gospodarenju otpadom od javnog interesa i kružnog modela gospodarenja ka privatnom, a sve na štetu građana, kazala je Udović.
Navela je kako problematičan nije samo postupak predlagača zakona Vlade Republike Hrvatske već je to i sadržaj zakona koji je čak i u naslovu izgubio naziv „održiv“ koji je stari zakon imao.
– Sadržajno to više nije održivo gospodarenje otpadom nego nedemokratski zakon koji je samo nastavak neučinkovite politike gospodarenja otpadom HDZ-a, čije posljedice osjećaju svi stanovnici i gospodarstvo naše države. Ključni problem ovog zakona je isključivanje javnosti i uskraćivanje ustavnog prava područne i lokalne samouprave, a time i njihovog stanovništva, da sudjeluje u definiranju svojih samoupravnih funkcija, osobito prostornog i urbanističkog uređenja te kvalitete življenja kroz zaštitu i unaprjeđenje okoliša. Kroz ovaj zakon se na mala vrata spalionice, a osobito spalionice opasnog otpada pretvaraju u objekte državnog značaja i interesa. Također, prijedlogom zakona propisano je da su obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja i centar za gospodarenje otpadom od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku, te da lokacije centra za gospodarenje otpadom, odlagališta i spalionice moraju biti planirana dokumentom prostornog uređenja, a da ove djelatnosti mogu obavljati gotovo pa svi. Sljedeća ključna problematična odredba je ta da lokacija na kojoj se može obavljati djelatnost zbrinjavanja otpada ne mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja ako se nalazi u području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene. Prevedeno to znači da se jedinicama lokalne samouprave nameće obveza planiranja građevina koje su od interesa za Republiku Hrvatsku u svojim dokumentima prostornog uređenja, odnosno dužne su preuzeti planirane lokacije i uskladiti ih sa planovima više razine, dok na sve ostale građevine za gospodarenje otpadom ne mogu nikako utjecati već ih svatko može graditi bilo gdje, pa čak i u poslovnim i gospodarskim zonama koje su često u blizini ili dio stambenih naselja, zabrinuta je Udović.
Dodala je da, kada se to promatra na nižoj razini razrade zakona i pravilnika, tada se postupak informiranja i sudjelovanja javnosti i struke još i više onemogućava i uskraćuje.
– Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom tako je propisano da se postupak informiranja i sudjelovanja javnosti o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom mora provoditi samo za spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat. Dakle za kapacitete do 3 tone na sat to nije potrebno te se u tim slučajevima potpuno izuzima mišljenje javnosti. Nadalje, osobito zabrinjava neusklađenost i nedovoljna definiranost ključnih pojmova zakona pa se postavlja pitanje da li se radi o slučajnoj greški, nedovoljnoj pripremi zakona i nerazumijevanju problema ili pak nečem trećem. Ovako grubo isključivanje jedinica lokalne samouprave, ali i građana, javnosti i struke u procesu odlučivanja je derogacija svih ustavnih i demokratskih stečevina po prvoj točci zaštite prava građana i zaštite prostora i okoliša koja garantira pravo sudjelovanja u odlučivanju, poručila je Udović.
Naglasila je kako smo u praksi svjesni problema koji nastaju uslijed nametnutih rješenja, izbjegavanja stručnih rasprava, a nadasve neuvažavanja građana, javnosti i struke.
„Nažalost, mi u Viškovu to vrlo dobro znamo, a svaki naš konstruktivan pokušaj osvještavanja i prijedlog za rješavanje problema propadne pred administracijom i ovakvim zakonskim rješenjima. Zbog svega navedenog osobno naravno da neću podržati ovaj neodrživ, štetan i u najmanju ruku nedemokratski zakon. Nadam se da će ovo priopćenje postići svoj cilj, a to je da javnost bude informirana o odlukama koje se donose na nacionalnoj razini, a lokalnim političarima koji u duhu predizbornih obećanja najavljuju značajna ulaganja „kako bi se energetskim postrojenjima došlo do ekološke i ekonomske logike“, poručujem da logika ovakvih zakonskih rješenja do sada nije dala rezultate te da dobro razmisle o svojim stavovima i politikama koje tako uporno provode“ zaključila je Udović.
