Sanja Udović: “Situacija sa sigurnim kućama u Hrvatskoj je loša, potrebna je bolja zakonska regulativa i izdašnije financiranje”
– Apsurdno je da nakon tri godine od ratificiranja Istanbulske konvencije, država brigu o žrtvama nasilja u obitelji nije postavila kao prioritet
Zagreb – Saborska zastupnica SDP-a i načelnica Općine Viškovo Sanja Udović danas je u Hrvatskom saboru skupa s kolegama iz Kluba zastupnika SDP-a održala press konferenciju na temu lošeg modela financiranja rada sigurnih kuća. Priopćenje za medije prenosimo u cijelosti:
– Skloništa za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja potrebno je sagledavati kao dio javnog servisa kojeg bi trebala voditi država. To podrazumijeva da bi država trebala preuzeti odgovornost za primjereno financiranje ženskih skloništa i drugih organizacija koje pružaju podršku ženama i djeci žrtvama nasilja. Financiranje skloništa treba biti pokriveno zakonskom regulativom i ona mora pružiti ujednačenu praksu na cijelom području Republike Hrvatske. Kako bi skloništa za žrtve nasilja mogla normalno funkcionirati potrebno je osigurati velika sredstva, a cjelokupna odgovornost je na osobama koje vode takva skloništa.
Apsurdno je da nakon tri godine od ratificiranja Istanbulske konvencije, država brigu o žrtvama nasilja u obitelji nije postavila kao prioritet. U uređenom društvu briga o ugroženima, bolesnima i najslabijima mora biti prioritet.
Situacija za sigurne kuće u Hrvatskoj je loša, a financiranje ugroženo. Neke od njih se u organizaciji udruga civilnog društva moraju javljati na javne natječaje koje raspisuje Ministarstvo, a neke sigurne kuće se financiraju putem sustava glavarina.
Ni jedan od ova dva modela ne osigurava dostatna sredstva za pokrivanje fiksnih troškova (plaća, režija), ali ni troškova prehrane. Posebno je nelogičan sistem glavarina čija se visina ne usklađuje s porastom troškova života i nepromijenjena je desetak godina. Ukoliko dođe do pada broja korisnika što nam je valjda svima u interesu, sredstva glavarine ne osiguravaju kontinuitet stručnog tima koji ima ključnu ulogu u oporavku i podršci žrtvama nasilja.
U svim razgovorima s ljudima koji vode sigurne kuće vraćali smo se na problem financiranja. Realnost je da država pokriva 1/3 troškova, a ostalo ovisi o razumijevanju čelnika županija i gradova. Na primjeru jedne sigurne kuće koju vodi udruga civilnog društva u Primorsko-goranskoj županiji to konkretno podrazumijeva financiranje u omjeru 30% Ministarstvo, 30 % Grad Rijeka i 20% PGŽ. Ostalih 20% potrebnih sredstava moraju osigurati sami. U tome im pomažu različite donacije pojedinaca, lokalne samouprave, različite humanitarne organizacije.
Kako su i sami rekli, u Hrvatskoj imamo “stres model” i umjesto da su fokusirani na psiho-socijalne tretmane i isključivo na rad s korisnicima, dio vremena provode u zatvaranju financijske konstrukcije za pokriće mjesečnih troškova.
Ono što Vlada mora osigurati je preuzimanje većinskog financiranja ove najranjivije društvene skupine koja s obzirom na broj korisnika nije toliko zahtjevna skupina društva.
Primjerice, u proračunu Ministarstva pravosuđa za psihosocijalne tretmane na godišnjoj razini osigurano je cca 1 milijun kuna, a prema procjenama za kvalitetan pristup potrebno je osigurati možda i 3 milijuna kuna više. Zar je to veliki iznos za državni proračun? Koliko je uopće država izdvojila za borbu protiv nasilja nad ženama i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja teško je iščitati jer su nadležnosti u različitim ministarstvima. Praćenje provedbe bi bilo puno transparentnije da je odgovornost za provedbu i njezino financiranje definirano kroz jedno ministarstvo. Nikakve konvencije i strategije neće dati rezultate bez osiguravanja sredstava, definiranja nadležnosti i odgovornosti. Kada bismo govorili o uspješnosti implementacije odredbi iz strategije i konvencije onda bismo mogli zaključiti da Vlada do sada nije pokazala da se istinski odlučila na njihovu provedbu – stoji u priopćenju saborske zastupnice SDP-a Sanje Udović.
