Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva uz predavanja i predstavljanje romana Jasne Horvat
Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 18.02.2022
O glagoljici u kružnosti kreativne industrije govore Jasna Horvat i Josipa Mijoč, znanstvenice iz Osijeka, osebujnih životopisa i vrijednih iskustava iz polja kreativne industrije.
Rijeka - U Sveučilišnoj knjižnica Rijeka (Dolac 1), povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva (koji se obilježava 22. veljače) u srijedu, 23. veljače 2022. bit će održan prigodni program: predavanje prof. dr. sc. Jasne Horvat i izv. prof. dr. sc. Josipe Mijoč ”Glagoljica i kreativna industrija” te predstavljanje romana ”Roman AZ”, autorice Jasne Horvat.
PROGRAM
17.00 – 19.00 sati, dvorana izložbe Glagoljica, Dolac 1
17.00 – 17.45 – Jasna Horvat i Josipa Mijoč: Glagoljica i kreativna industrija
Kultura je nerijetko resurs kreativne industrije koji se proizvodnom „uporabom“ umnaža, a potrošnja proizvedenih kreativnih proizvoda i usluga izvoznog je potencijala.
Glagoljica je od 2014. godine i službeno nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske te time kulturni fenomen poželjan za kružnu uporabu kreativne industrije.
Kruženjem glagoljice kroz sektore kreativne industrije potiče se oživljavanje kulturnoga pamćenja, čitanje i usvajanje glagoljice kao i želja za poistovjećivanjem s kulturnim identitetom Republike Hrvatske.
O glagoljici u kružnosti kreativne industrije govore Jasna Horvat i Josipa Mijoč, znanstvenice iz Osijeka, osebujnih životopisa i vrijednih iskustava iz polja kreativne industrije.
Kružna kreativnosti u ishodište kreativne industrije postavlja kulturnu temu koju potom razrađuje 12 sektora kreativne industrije proizvodnjom kreativnih proizvoda i usluge kakvima su, primjerice, knjige, slike, glazba ili scenska uprizorenja. Kružna kreativnost tako uspješno brendira državu, grad, poduzeće ili jedinstveni kulturni fenomen poput pisma, jezika ili običaja. Istodobno, kulturni fenomen brendiran proizvodima kreativne industrije doprinosi ugledu i prepoznatljivosti zajednice iz koje je potekao.
18.00 – 19.00 – predstavljanje: Roman Az – književni veleposlanik glagoljice
Književnu promociju glagoljice Jasna Horvat, osječka znanstvenica i književnica, započela je 2009. godine objavljivanjem romana AZ (Naklada Ljevak), koji je primanjem HAZU-ove nagrade Josip Juraj Strossmayer za književnost 2010. godine postao književnim veleposlanikom glagoljice. Riječ je o romanu posvećenom tvorcu glagoljice, slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu – glagoljici, kojemu je svaki glagoljski znak poglavlje, a tema poglavlja su simbolička značenja glagoljskih znakova povezana sa životopisom njihova tvorca. Sastoji se od četiri pripovjedačke cjeline koje se događaju u rasponu od jednog stoljeća, počevši s 9. stoljećem u trenutku kada je Sv. Ćiril sastavio glagoljicu. Radnja romana smještena je u onodobne važne gradove i kulturno-društvena središta (Carigrad, Kerson, Moravska, Dalmacija, Venecija i Rim), a životnu priču glavnoga junaka Konstantina Ćirila prate četiri pripovjedača – Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir. Roman AZ doživio je 2020. godine drugo izdanje (Naklada Ljevak), a prijevodom na engleski jezik postao je književnim veleposlanikom glagoljice. Moguće ga je preuzeti na mrežnim stranicama Instituta Andizet (www.andizet.hr).
prof. dr. sc. Jasna Horvat
Osječka književnica, znanstvenica i multimedijska umjetnica. Književni niz Jasne Horvat 2016. godine Dubravka Oraić Tolić označila je nazivom Ars Horvatiana, ističući konstrukciju objedinjenih romana književnice i znanstvenice životom i radom vezane za Osijek. Rodonačelnica je pametne proze, konvergiranja otisnutih i elektroničkih medija objedinjenih književnim tekstom te povezivanja umjetnosti i znanosti. Putopisnom prozom Antiradar Jasna Horvat nastavlja nizati književne tekstove na slovo „A“ među kojima se ističu romani Az (2009), Auron (2011), Alikvot (2014), Atanor (2017) te putopisne proze Antiatlas (2014) i Antiradar (2020). Gradu Osijeku posvetila je prozne tekstove Bizarij (2009) i OSvojski (2019) te uglazbljene poeme Ars Eugenium (2019) i Ars Meandrum (2021). Vilikon (2012) i Vilijun (2016) ode su Marku Polu, nomadizmu i Putu svile.
Nagrađivana je za svoj znanstveni i književni rad: nagrada Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost (2010. za roman Az), Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.), Državna nagrada za znanost (2017.), FUL kulturno nagrada Superbrendsa (2018. za Hepening Vilijun, režija Robert Raponja), nagrada Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2019. za roman Osvojski), nagrada Simply the best (2021. za osobu godine, a na temelju doprinosa turizmu putem književnih djela), Državna nagrada Ivan Filipović (2021. za doprinos visokoškolskom obrazovanju).
izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč
Josipa Mijoč znanstvenica je, producentica i teoretičarka kreativne industrije. Aktivna je u znanstvenoj i stručnoj publicistici, voditeljica je projekata akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Nositeljica je većeg broja kolegija na Ekonomskome fakultetu u Osijeku. Za Kreativnu riznicu 2016. primila je Državnu nagradu za znanost u kategoriji populariziranja znanosti, a za doprinose visokom obrazovanju 2021. Državnu nagradu Ivan Filipović. Razvijanje i vođenje projekata kreativne industrije provodi i kao konzultantica kreativne industrije Ernst&Younga.
