Dvije simfonije na subotnjem koncertu u „Zajcu“: Schumannova Četvrta i Šostakovičeva Peta

FOTO: Dražen Šokčević

Maestro Myron Michailidis, gost iz Grčke, koji će se u subotu naći za dirigentskim pultom pred glazbenicima Riječkog simfonijskog orkestra, cijenjen je kao jedan od najvažnijih grčkih dirigenata.

Rijeka - Simfonijski koncert „Schumann, Šostakovič“ Riječkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Myrona Michailidisa na programu je HNK Ivana pl. Zajca u subotu 21. siječnja s početkom u 19,30 sati. Subotnje će koncertne večeri biti izvedene dvije poznate simfonije: Četvrta simfonija Roberta Schumanna i Peta simfonija Dmitrija Šostakoviča, obje u d-molu.

Robert Schumann je Četvrtu simfoniju skladao kao poklon svojoj supruzi, poznatoj pijanistici Clari Schumann. Kompaktne strukture poput duge jedinstvene cjeline, snažno prožeta duhom romantizma, možda najromantičnija od svih Schumannovih simfonija, ističe se smjelošću i inventivnošću, a autor ju je nazvao „simfonijskom fantazijom“. Od polaganog uvoda preko grozničave strastvenosti i trenutaka lakoće i radosti pa do svečanog završetka, Četvrta Schumannova simfonija je poetskog dodira, u kojoj je skladatelj još jednom „osvijetlio dubinu ljudskog srca“, što po njegovim riječima i jest poziv umjetnika.

S druge strane, ruski skladatelj Dimitrij Šostakovič svoju je Petu simfoniju pisao u atmosferi straha od progona sovjetskih vlasti nakon što se Staljinu nije svidjela njegova opera „Lady Macbeth Mcenskog okruga“ koja je potom službeno osuđena kao „buržujskodekadentna“ . Petu je pisao kao pokušaj rehabilitacije iz te opasne nemilosti što je ona u konačnici, zahvaljujući svom ogromnom uspjehu na praizvedbi, i bila. Simfonija koju je autor podnaslovio kao „odgovor sovjetskoga umjetnika na opravdanu kritiku“, remek-djelo je njegovog simfonijskog opusa i jedna je od najboljih simfonija u ruskoj glazbi uopće. I u njoj je Šostakovič povezao svoju sklonost prema lirizmu s dramatičnom izražajnošću. Osim iznimne dopadljivosti, neki su u njoj prepoznali i skrivene poruke. Autor je osobno o Petoj zapisao:

„Inspiracija za moju simfoniju je postanak, realizacija ljudske osobnosti. U središte djela, lirskog od vrha do dna, stavio sam čovjeka sa svim njegovim osjećajima i tragedijama. Finale rastvara impulse prvog stavka i njihovu tragičnu napetost u optimizam i radost življenja.“

Maestro Myron Michailidis, gost iz Grčke, koji će se u subotu naći za dirigentskim pultom pred glazbenicima Riječkog simfonijskog orkestra, cijenjen je kao jedan od najvažnijih grčkih dirigenata. Trenutno je glavni glazbeni ravnatelj Filharmonijskog orkestra i kazališta Erfurt u Njemačkoj, kao i prvi umjetnički ravnatelj Kulturnog i konferencijskog centra u Grčkoj. Od 2011. do 2017. bio je umjetnički ravnatelj i šef dirigent Grčke nacionalne opere.

Njegov stil dirigiranja okarakteriziran je kao strastven i živopisan, ali autoritativan, što mu omogućuje izvanrednu dinamičku kontrolu i širok raspon glazbenog izražaja. Dirigirao je nekim od najpoznatijih orkestara diljem Njemačke, Kine, Izraela, Italije, Češke, Rusije, Meksika, Slovačke, Poljske, Rumunjske, Portugala i Tajvana. Riječka publika imala je priliku upoznati prošlog listopada kada je dirigirao izvedbom obnovljenog Verdijeva „Otella“.

Follow @torpedo_media