[FOTO/VIDEO] U riječkom MMSU-u otvorena izložba posvećena Bijenalu mladih: Tri desetljeća umjetničkih istraživanja i stvaralaštva

Izložba „Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih 1960. – 1991.” donosi 74 umjetnička rada iz fundusa Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te podsjeća na manifestaciju koja je Rijeku desetljećima povezivala s najvažnijim zbivanjima na jugoslavenskoj likovnoj sceni.

Rijeka – U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvorena je izložba „Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih 1960. – 1991.”, kojom se nakon 35 godina od posljednjeg izdanja ove značajne likovne manifestacije ponovno predstavlja njezina bogata povijest i utjecaj na razvoj umjetničke scene. Izložba, koja ostaje otvorena do 31. siječnja 2027. godine, donosi izbor od 74 rada iz muzejskog fundusa, nastalih tijekom više od tri desetljeća održavanja Bijenala.

Riječki Bijenale mladih održavao se od 1960. do 1991. godine i bio je jedina velika smotra namijenjena mladim umjetnicima u dobi od 18 do 35 godina na području tadašnje Jugoslavije. Tijekom 16 izdanja okupio je oko 1500 umjetnica i umjetnika, prateći razvoj likovnih tendencija od tradicionalnog slikarstva i kiparstva do performansa, instalacija, videa i drugih oblika proširenih medija.

Kako je tijekom obilaska izložbe istaknula jedna od kustosica, Sabina Salamon, Bijenale nije bio značajan samo zbog predstavljanja mladih autora, nego i zbog razvoja same muzejske institucije.

– Bijenale mladih bilo je iznimno važno jer je jačalo instituciju. Osim što je pružalo podršku mladima, postojala je svijest o tome da selekciju mora provoditi stručni žiri, da svaka izložba mora imati katalog te da otkupne nagrade moraju biti dostojne umjetničke vrijednosti pojedinih radova. Na taj je način manifestacija tadašnjoj Modernoj galeriji dala priliku da se razvije u ozbiljnu instituciju – objasnila je Salamon.

Upravo zahvaljujući politici otkupa nagrađenih radova, brojna su ostvarenja završila u fundusu današnjeg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Na pojedinim izdanjima otkupljivalo se četiri do pet radova, a dio te zbirke danas čini okosnicu izložbe.

Od 54 izlagača do umjetničkog procvata osamdesetih

Razvoj Bijenala najbolje ilustrira rast broja sudionika. Na prvom izdanju 1960. godine sudjelovala su 54 umjetnika, dok ih je na posljednjem, održanom 1991. godine, bilo čak 160.

Postav je raspoređen u tri izložbene sobe te izdvojenu cjelinu u velikoj izložbenoj sali, a kronološki prati mijene umjetničkih stilova i pristupa.

Prva cjelina posvećena je šezdesetim i sedamdesetim godinama, kada su još bili snažno prisutni nadrealizam, magični realizam i informel. Postupno se pojavljuju novi materijali, eksperimentalni pristupi i apstraktne tendencije, dok sedamdesete donose sve snažnije odjeke pop-arta i hiperrealizma.

Među predstavljenim autorima nalaze se Eugen Feller, Miroslav Šutej, Jadranka Fatur, Tomaž Gorjup, Ivan Kuduz i brojni drugi umjetnici koji su obilježili razvoj likovne umjetnosti na prostoru bivše države.

Posebno poglavlje izložbe posvećeno je osamdesetim godinama, kada Bijenale doživljava svojevrsni vrhunac. Umjetnički izričaj postaje sve raznovrsniji, a uz tradicionalne medije pojavljuju se akcije, performansi, fotografija, zvučne instalacije i hibridni oblici umjetničkog izražavanja.

– Osamdesetih godina dolazi do značajne promjene. Umjetnici izlaze iz okvira dvodimenzionalne slike i klasične skulpture, a prošireni mediji ravnopravno ulaze u konkurenciju za nagrade. To je bitno promijenilo izgled i karakter Bijenala – pojasnila je Salamon.

Umjetnička djela koja svjedoče o vremenu

Među zanimljivim izlošcima ističe se rad „Trpeza slikarstva Dunavsko-Jadranskog” vojvođanskog umjetnika Lászla Kerekeša, nagrađen 1987. godine u kategoriji proširenih medija.

Riječ je o instalaciji sastavljenoj od različitih uporabnih predmeta koja, kako je objasnila kustosica, na poetski i gotovo kazališni način propituje granice slikarstva i umjetničkog objekta.

Posebnu pozornost privlači i rad „Objekt” umjetnika Sandra Đukića, nagrađen na posljednjem Bijenalu 1991. godine. Djelo koje tematizira prolaznost vremena ima neobičnu povijest – tijekom godina dva je puta bilo uništeno, a izloženi primjerak predstavlja njegovu treću rekonstrukciju.

– Zanimljivo je da je vrijeme središnja tema tog rada, a upravo je tijekom vremena djelo više puta uništavano i rekonstruirano. Danas ga ponovno imamo priliku vidjeti u muzejskoj zbirci – istaknula je Salamon.

Provokativan naslov kao pitanje umjetničke mladosti

Sam naslov izložbe preuzet je iz teksta likovnog kritičara Darka Glavana, objavljenog 1977. godine u Vjesniku u srijedu. Njime se problematiziralo koliko Bijenale uistinu predstavlja svježe i inovativne umjetničke tendencije te je li mladost autora nužno jamstvo umjetničke suvremenosti.

Likovna kritika tijekom godina pomno je pratila manifestaciju, često propitujući njezin koncept, kvalitetu selekcije i odnos između tradicionalnih i novih umjetničkih izraza.

Takva pitanja ostaju aktualna i danas, a izložba ih ponovno otvara kroz radove koji su oblikovali ne samo povijest Bijenala nego i muzejsku zbirku.

Posljednje, 16. izdanje Bijenala održano je 1991. godine, u vrijeme raspada Jugoslavije. Na dan njegova otvorenja započeo je rat u Sloveniji, a 74 od ukupno 130 odabranih autora pristala su na antiratnu akciju koja se sastojala od jednodnevne obustave izlaganja. Nakon toga manifestacija se više nije održavala.

Izložba u MMSU-u tako predstavlja i vrijedan dokument razdoblja u kojem je Rijeka imala važnu ulogu u predstavljanju novih umjetničkih generacija, ali i priliku da se sagleda na koji su način njihova ostvarenja oblikovala današnji muzejski fundus.

Kustoski tim izložbe čine Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Sabina Salamon i Diana Zrilić, dok postav potpisuju Sabina Salamon i Diana Zrilić.

Izložba se može razgledati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci do 31. siječnja 2027. godine.

Follow @torpedo_media

U riječkom MMSU-u otvorena velika izložba posvećena Bijenalu mladih: Predstavljena 74 umjetnička rada iz tri desetljeća stvaralaštva