„Kapetan Yugoslavia“ Vinka Barića u Galeriji O.K. – otvorenje izložbe i ulični performans

Foto: ilustracija

Jelo će se potom dijeliti posjetiteljima na otvorenju izložbe.

Rijeka - U ponedjeljak, 25. studenog s početkom u 19 sati, u Galeriji O.K. bit će otvorena izložba pod nazivom „Kapetan Yugoslavia“ splitskog akademskog slikara, crtača stripova i glazbenika Vinka Barića. Prije službenog otvorenja, od 16 sati na dalje, umjetnik će izvoditi kuharski performans na ulici, ispred Galerije O.K., kako kaže, „samo zato da pokaže da zna i kuhati“, a jelo će se potom dijeliti posjetiteljima na otvorenju izložbe.

„Kapetan Yugoslavia“ satirični je strip Vinka Barića koji kroz lik umjetno stvorenog superjunaka iz bivše Jugoslavije spaja elemente alternativne povijesti, spekulativne fantastike i akcijske SF komedije. Estetikom underground stripa, Barić kroz humor, društveno-političku kritiku i dinamičan vizualni stil istražuje mitove, simbole i apsurde 90-ih godina prošlog stoljeća. Kapetan Yugoslavia, parodija na Kapetana Ameriku, suočava se s političkim i kulturnim ikonama tog razdoblja, stvarajući zabavnu, ali i provokativnu priču koja propituje naslijeđe prošlosti, identitet i ideološke konflikte regije.

Iz teksta izložbe autora Matije Pisarčića:

Vinko Barić u najmanju je ruku dostojan nasljednik Dubravka Matakovića: crtački je opušteniji od svog (gore spomenutog) uzora, kompozicijski i dizajnerski čitljiviji jer ne inzistira na velikoj količini detalja, a narativno je pak koncizniji jer ne žrtvuje radnju cjeline gotovo vodviljskoj potrebi neprestanog nizanja gegova.

Autorsku je zrelost Vinko Barić stekao dugogodišnjim radom na čitavom nizu humorističnih stripova s iznimno otkačenom potkom, kulminirajući dvjema vrlo uspješnim albumima o Baroknom čovjeku, pustolovu iz 18. stoljeća. U tim je stripovima Barić pokazao kako je i više no kompetentan u stvaranju autentičnih i intrigantnih satiričnih dramaturških konstrukcija, kao i u kreiranju uvjerljivog protagoniste s pravom mjerom idiosinkratskih karakteristika. Navedeni su albumi strukturirani od više kraćih epizoda s naslovnim junakom koji spašava neku zajednicu ili pojedinca od izravne i dramatične ugroze.

Kapetan Yugoslavia, Barićev najnoviji strip, također je sastavljen od niza kraćih cjelina, no ovdje se radi o poglavljima jedne „čiste“ pripovjedne linearnosti, s dodatnom aurom žanrovske akcijske SF komedije. Sam naslov evocira jednog poznatijeg stripovskog (super) junaka, Marvelovog Kapetana Ameriku! Zaista, i Barićev je kapetan direktan produkt ideološkog zastranjivanja državotvornih tijela moći 20. st. U poznatijem, marvelovskom slučaju, jedne svjetske velesile, u Barićevoj inačici – male države na razdjelnici dvaju suprotstavljenih političkih blokova.

Ova se dva fiktivna junaka razlikuju po tome što je konfekcijski Kapetan Amerika u svojim prvim stripovskim epizodama duboko uronjenim u ratnu propagandu, „okusio“ prvu crtu bojišnice tijekom 2. svjetskog rata, dok je autorova lokalna, satirična verzija izgrađena od strane jugoslavenskih znanstvenika u postratnom periodu, krajem 70-tih, u čast Josipa Broza Tita. Oba junaka zatim prolaze kroz period hibernacije i slučajnog oživljavanja u (uvjetno) suvremenom dobu. Uvjetno, jer Kapetan Yugoslavia biva oživljen 1996. i njegova potreba za nasiljem je još djevičanski neostvarena.

Oba se lika naslanjaju na čitav niz tradicijskih i literarnih predložaka, počevši od legende o Golemu, čudovišnom antropomorfnom biću nastalom od gline ili blata i oživljenom pomoću magije i koje ne posjeduje vlastitu volju, već je potčinjeno gospodaru koji ga je izradio. Tu je, zatim, homunuclus, umjetni čovječuljak iz alkemijske retorte kojega je, po legendi, moguće stvoriti specijalnim tretmanom sperme; uz mnoge druge, o tome piše Paracelsus u spisu De natura rerum. Goethe u drugom dijelu Fausta opisuje slugu Wagnera kako prema Paracelsusovim uputama stvara homunculusa. Frankensteinovo čudovište iz pera Mary Shelley također se prirodno nameće kao predak Barićevog Kapetana Yugoslavia.

Naravno, prosječnom će čitatelju fantastike upečatljivije biti suvremenije inačice ovih klasičnih „čudovišta“; Doc Savage – čovjek od bronce, na kojeg se direktno naslanja najpoznatiji američki superjunak Superman; Terminator, lik iz istoimenog filma redatelja Jamesa Camerona (koji je pak nastao pod velikim utjecajem dvaju likova pisca Harlana Ellisona); Soldier Boy iz tv serije The Boys, direktna parodija Kapetana Amerike.
Sama činjenica da autor smješta svog vještačkog Kapetana Jugoslaviju u drugu polovicu 90-tih godina prošlog stoljeća, neminovno nas uvodi u jedan od požanrova spekulativne fantastike, onaj alternativne povijesti. Ovaj moderni Golem razračunava se s političkim, estradnim i kulturnim akterima tog vremenskog perioda, poništavajući time našu sadašnjost, odnosno stvarajući svojevrsnu paralelnu dimenziju u kojoj se značajan broj današnjih 27-godišnjaka, a time i svih mlađih uzrasta iz Hrvatske i obližnje regije, ne bi nikada ni rodio.

Bariću u stripu nije dovoljno posredstvom čudovišta samo likvidirati ondašnje zločince, političare, nevine žrtve... Kapetan Yugoslavia se ne libi uništiti ni određen broj „svetih i državotvornih“ nacionalnih i vjerskih simbola i spomenika, baš u maniri američkih filmova katastrofe gdje se ondašnji producenti ne srame, ali niti ne plaše, do temelja uništiti Bijelu kuću, spomenik Abrahamu Lincolnu, planinu Rushmore i slične.
Barićevi svi objavljeni stripovi, pa tako i ovaj, mogu se po svom habitusu svrstati u tzv. „underground“, neformalni naziv za stripove koji se stilski oslanjaju na tradiciju američkog nezavisnog stripa nastalog krajem 60-tih godina prošlog stoljeća, ali je tokom godina postao sinonim za autorski strip pretežno groteskne figuracije likova, neopterećenog, ekspresivnijeg, ponekad „prljavijeg“ crteža, uz kombinaciju dizajnerskih i likovnih eksperimenata, sadržajno često kao prostor društvene kritike i/ili najintimnije introspekcije. Barić je bez sumnje iznimno vješt crtač koji s lakoćom barata elementima stripovskog jezika. Svoj grafizam ovdje obogaćuje i dodatnim likovnim elementom – bojom, koju kontrolirano dozira po potrebi, izbjegavajući pretjeranu paletu na izraženo tušem šrafiranim kadrovima.

Vratimo se na koncu na Golema. Najpoznatija legenda o njemu je ona o čovjeku od gline kojeg je 1580. godine izradio i oživio praški rabin, te ga postavio za branitelja židovske općine. Kada je biće postalo nasilno i počelo terorizirati građane, rabin ga je uništio tako što je izbrisao prvo slovo riječi emet (hebr. אמת – "istina") s njegova čela, tako da je ostalo zapisano samo met (hebr. מת – "smrt"), što je zaustavilo i uništilo Golema.

Tko zna bi li Kapetan Amerika bio uništen da mu netko obriše slovo A s glave? Što bi se dogodilo da Kapetanu Yugoslaviji netko obriše petokraku što mu se crveni usred čela? Ili barem jedan krak? Ne sumnjam da će nam Vinko Barić ponuditi najzabavniji mogući odgovor na ovo pitanje!

„Kapetan Yugoslavia“ je iznimno dragocjen strip album. Vinko Barić višestruko se dokazao kao jedan od najznačajnijih predstavnika domaćeg autorskog stripa i ovom će SF akcijskom komedijom dodatno potvrditi tu svoju poziciju.

VINKO BARIĆ

Rođen u Splitu 1980. Diplomirao slikarstvo na ALU Split 2005. u klasi prof. Nine Ivančić, a od 2005. član je i HULU Split. Od 2019. član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2016. do 2018. član Umjetničkog savjeta HULU Split. Pored slikarstva i ilustracije, bavi se i autorskim underground stripom, te povremenim grafičkim dizajnom. Od 1994. godine pa do danas, sudjelovao je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama, uključujući izložbe slika, stripova i karikatura. Historiografske tekstove o stripu objavljuje u teoretskom strip časopisu „Kvadrat”. Povremeno organizira izložbe i piše predgovore za iste u galeriji Teatrin GK Solin, gdje vodi i likovne i strip radionice za djecu i mlade. Od važnijih likovnih manifestacija sudjelovao je na Zagrebačkom Salonu Mladih, TCom festivalu MSU Zagreb, Splitskom Salonu, Adria Art Annalima Split, Pulskom Biennaleu, Max Art Festu Zagreb,Almissa art festu Omiš,Op Art festu Opatija , Šumes festivalu i na velikom broju skupnih tematskih izložbi u Splitu, Zagrebu, Čakovcu, Omišu, Beogradu, Puli, Opatiji i Poreču. Objavio je autorsku knjigu „Hrvatski punk i novi val 1976-1987“ 2011. godine, s reizdanjem 2021. godine. Također, 2023. godine objavljuje enciklopediju „Diskografija ex Yu punka i novog vala“. Autor je šest autorskih strip albuma, a od 2009. godine redovno sudjeluje kao crtač u strip serijalu „Lavanderman“. Dvije njegove slike nalaze se u fundusu Galerije Umjetnina u Splitu.

Bilješka o recenzentu:

Matija Pisačić, član uredništva dvaju strip magazina; „Ohoho“ i „Iracionalist“, profesionalno se bavi autorskim animiranim filmom i stripom, ilustracijom. Producent, urednik i ravnatelj umjetničke organizacije Anima. Tajnik ASIFA-e Hrvatska, član ULUPUH-a i HZSU-a. Producent i izvršni producent 50 epizoda dokumentarnog televizijskog serijala Strip u Hrvatskoj (HRT, 2014/17), redatelj i producent više međunarodno nagrađivanih animiranih filmova. Objavljuje stripove u zemlji i inozemstvu.

Follow @torpedo_media