„Let iznad kukavičjeg gnijezda“ i „Cure“ u nastavku Riječkih ljetnih noći

Predstava „Cure“ (foto: arhiva)

Ken Kesey je 1962. objavio roman „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ koji je bio u savršenom dosluhu s buntovničkim i slobodoumnim duhom tog vremena te je doživio gotovo trenutačan, ogroman uspjeh.

Rijeka - Program Riječkih ljetnih noći nastavlja se u subotu, 6. srpnja gostovanjem predstave „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ osječkog HNK u „Zajcu“ te u ponedjeljak, 8.srpnja izvedbom predstave „Cure“ Tjaše Črnigoj i Kolektiva Igralke u Art-kvartu „Benčić“.

„Let…“: igra koja postaje borba za prava i slobodu duha

Crnohumornu satiru o pojedincu u represivnom sustavu, mentalnim institucijama i slobodi duha, „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ prema tekstu Dalea Wassermana adaptaciji istoimenog romana Kena Keseyja, u osječkom je HNK-u režirao Dražen Ferenčina.

Priča se događa u ustanovi za mentalno oboljele u Oregonu, gdje se sve poremeti dolaskom Randlea McMurphya, zatvorenika koji je svoju kaznu odlučio umjesto u zatvoru lagodno odslužiti u umobolnici. Ono što je za McMurphyja u početku igra pretvorit će se u ozbiljnu borbu za prava i slobodu duha, zbog koje će se na kraju i sam, izmučen nasilnom i prinudnom terapijom elektrošokovima, uistinu pretvoriti u čovjeka koji je izgubio ne samo bitku s represivnim sistemom već i, u doslovnom smislu riječi, zdrav razum…

Ken Kesey je 1962. objavio roman „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ koji je bio u savršenom dosluhu s buntovničkim i slobodoumnim duhom tog vremena te je doživio gotovo trenutačan, ogroman uspjeh. Autor koji je, prema vlastitim riječima bio „premlad da bi bio bitnik, a prestar da bi bio hipi“, tragikomično je i šašavo-inteligentnim pristupom kao trnom u neuralgično mjesto pogodio u srž borbe pojedinca protiv uvijek do određene granice represivnog sustava. Gotovo arhetipski, kroz galeriju likova koja se nijansirano kreće od drvosječe i razmetljivog kockara, plemenitog „divljaka“, preko nijemog poglavice, do ledeno-hladne glavne medicinske sestre. Već godinu dana kasnije, slavni je dramaturg Dale Wasserman roman pretočio u predstavu koja je, zapravo očekivano, pokorila publiku i kritiku. Stoga nije čudno da je 1975. „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ doživio i filmsku verziju u režiji Miloša Formana koji je osvojio sve najvažnije Oscare. Oscara za glavnu ulogu osvojio je tada i Jack Nicholson, briljantni i nezaboravni Randle McMurphy. Ulogu Randlea McMurphyja u osječkoj predstavi igra Miroslav Čabraja, a uz njega glume i Antonija Mrkonjić, Armin Ćatić, Matea Grabić Ćaćić, Duško Modrinić, Antonio Jakupčević, Vjekoslav Janković, Matko Duvnjak Jović, Ivan Ćaćić, Aljoša Čepl i Antonija Pintarić. Dramaturginja je Petra Mrduljaš, scenografiju je osmislila Irena Kraljić, kostimografiju Marita Ćopo, autor glazbe je Hrvoje Marjanović, a scenskog pokreta je Alen Čelić.

„Cure“ govore o onome o čemu drugi šute

Nagrađivana predstava „Cure“, uspješnica Kolektiva Igralke, u režiji Tjaše Črnigoj i koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca, Kolektiva Igralke i Zavoda Vidne, bavi se temama odrastanja, prvih seksualnih iskustava i spolnog odgoja nekoliko generacija žena. Kroz intimno iskopavanje obiteljskih povijesti, autorice i izvođačice susreću i sram i užitak i šutnju, svejednako nudeći poziv na razgovor o stvarima o kojima inače ne govorimo.
Predstava „Cure“ nastala je prema ispovijestima žena triju generacija: izvođačica u njihovim tridesetima, njihovih majki koje imaju oko šezdeset godina i njihovih baka koje imaju oko osamdeset godina. Primarno izvorište inspiracije bio je tekst „Moje tijelo, moje vlasništvo“ Vite Tijan, učenice Prve riječke hrvatske gimnazije, objavljen u školskom časopisu „Kult“.

Premijeru predstave, kao i kasnije izvedbe na gostovanjima izvan Rijeke, uz oduševljenje publike, popratile su i iznimne pohvale kritike: „Igralke su opipale puls problema izostanka cjelovite seksualne edukacije i pitanje reprodukcije i o tome napravile ono što najbolje znaju, a to je – predstava“, ili „Kolektiv Igralke kao da je baždarena na fino osluškivanje najproblematičnijih fenomena u svom okruženju, kreira predstave koje prihvaćaju izazov i kreću u otpetljavanje svakog tog nerazmrsivog klupka. Svojim radom koji prožimaju ozbiljan pristup i kvalitetna glumačka izvedba, sjajan balans humora i ozbiljnosti, te vizualna atraktivnost scene kroz kostime, rekvizite, multimediju (gotovo da već možemo pričati o stilu), mlade autorice/glumice “igralke“ uspijevaju doprijeti do publike i približiti joj kompleksne, pa i neugodne teme.“

Uz redateljicu i dramaturginju Tjašu Črnigoj i izvođačice Sendi Bakotić, Anu Mariju Brđanović, Anju Sabol i Vandu Velagić, autorstvo potpisuje i Tijana Todorović, ujedno i suautorica koncepta i kostimografkinja. Scenograf je Ivan Botički, autorica videa Mara Prpić, a oblikovanje svjetla potpisuju Marin Lukanović i Tjaša Črnigoj.

Potrebno je napomenuti kako predstava „Cure“ nije primjerena za mlađe od 14 godina.

Follow @torpedo_media