„Nessun dorma“ u Rijeci: Nakon 32 godine čekanja, na riječku opernu pozornicu stiže Puccinijeva „Turandot“!

U središtu poznate priče ledena je princeza Turandot čija okrutna igra triju zagonetki odlučuje o sudbini njenih prosaca odvodeći ih u smrt. Međutim, dolaskom tajanstvenog princa Calafa, njezin se svijet počinje mijenjati.

Rijeka - Na pozornicu riječkog HNK Ivana pl. Zajca u utorak, 7. travnja stiže iščekivani operni spektakl, premijera grandiozne opere „Turandot“ Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela a u režiji Arnauda Bernarda.
Posljednja Puccinijeva opera, jedno od najizvođenijih i najspektakularnijih djela operne literature, poznato po raskošnoj orkestraciji, snažnim zborovima i arijama koje su ušle u kolektivnu svijest, poput slavne arije „Nessun dorma“, vraća se na riječku pozornicu nakon čak 32 godine, a točno stotinu godina nakon njene praizvedbe u milanskoj Scali.

U središtu poznate priče ledena je princeza Turandot čija okrutna igra triju zagonetki odlučuje o sudbini njenih prosaca odvodeći ih u smrt. Međutim, dolaskom tajanstvenog princa Calafa, njezin se svijet počinje mijenjati.

Upravo tu dimenziju odnosno transformaciju u svojoj viziji ističe renomirani francuski redatelj Arnaud Bernard koji je impresivnu karijeru izgradio na najpoznatijim europskim i svjetskim opernim pozornicama, a koji u „Turandot“, posve različitoj od ranijih Puccinijevih heroina, vidi i metaforu suvremenog svijeta čiju radnju smješta u monumentalnu atmosferu inspiriranu filmom „Metropolis“ Friza Langa. U tom hladnom, kontroliranom sustavu, Turandot je gotovo neljudsko biće.

„ Turandot“ prati putovanje od noćne more prvog čina do svjetla završetka“, ističe Bernard, te dodaje: „Srce opere može se sažeti kao transformacija kroz ljubav i ponovno otkrivanje ljudskosti.“
Intendantica riječkog HNK- a Dubravka Vrgoč također ističe bezvremensku snagu ove priče naglašavajući kako je „riječ o mnogo više od bajke: o složenoj psihološkoj drami u kojoj se isprepliću ljubav, moć, strah i žrtva.“

„Njezine zagonetke nisu iskušenja razuma, već štitovi protiv svijeta koji traži da se srce otvori bez garancije da neće biti slomljeno“, kaže Dubravka Vrgoč.

U naslovnoj je ulozi riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar, koja je ulogu Turandot s velikim uspjehom ranije ostvarila u Italiji i Španjolskoj. S njom je u alternaciji Anastasia Boldyreva. U ulozi Calafa alterniraju Bože Jurić- Pešić i Nattha Thammathi, a u ulozi Timura Luka Ortar i Slavko Sekulić. U ulozi Liù izmjenjivat će se će Anamarija Knego i Gabrijela Deglin. Altoum će biti Sergej Kiselev, a ministri Ping, Pang i Pong Jure Počkaj, Marko Fortunato i Aljaž Žgavc. Jue Počkaj tumačit će i ulogu Mandarina, a Princ od Perzije bit će Matej Kovač. Uz njih u predstavi sudjeluju Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor.

Redatelj Arnaud Bernard potpisuje i scenografiju te kostimografiju predstave, a Dalibor Fugošić oblikovanje svjetla.
Puccini je svoju „Turandot“ ostavio nedovršenom, pretekla ga je smrt tijekom liječenja u Bruxellesu, a operu je, prema njegovim skicama, dovršio Franco Alfano. Praizvedba je održana 1926. u Teatru alla Scala u Milanu pod ravnanjem Artura Toscaninija. Taj događaj ostao je zabilježen kao jedan od najemotivnijih trenutaka u povijesti opere. Najdramatičniji trenutak dogodio se u trećem činu, na mjestu gdje je Puccini prestao pisati, kada je dirigent Toscanini spustio palicu, okrenuo se prema publici i rekao: „Ovdje završava opera, u ovom je trenutku maestro preminuo", te završio izvedbu. Tek su kasnije izvedbe uključivale Alfanoov završetak.

Follow @torpedo_media