Otvorenje grupne izložbe „Terra incognita“ triju nezavisnih umjetnica, posjetitelje očekuje i performans

Autor: Marina Pauletić 26.11.2024

galerija_ok_-67215 Foto: ilustracija

Inspirirana istočnjačkom tradicijom koja menstrualnu krv smatra energijom sunca, a klorofil simbolom biljnog života i kisika, Risba ovim radom stvara ritual kolektivne duhovne obnove i iscjeljenja.

Rijeka - U petak, 29. studenog s početkom u 18:30 sati, u Galeriji O.K. bit će otvorena grupna izložba triju nezavisnih umjetnica, Jatun Risbe, Ivane Filip i Nikoline Butorac pod nazivom „Terra incognita“.

Grupna izložba „Terra incognita“ kroz različite medije te feminističku perspektivu istražuje kompleksne relacije pojedinca prema ekologiji, antrozoologiji, umjetničkom aktivizmu i održivim praksama potičući nas tako na duboku introspekciju i društveno odgovorno djelovanje.

U sklopu izložbe slovenska umjetnica Jatun Risba izvest će performans u trajanju od 30 minuta, naziva „Casting Sun and Oxygen for a Collective Rebirth“, u kojem će na plahtama otisnuti dva body printa koristeći tekući klorofil i menstrualnu krv, pri čemu će menstrualnu krv nanijeti na erogene zone tijela, a tekući klorofil na udove i prste. Inspirirana istočnjačkom tradicijom koja menstrualnu krv smatra energijom sunca, a klorofil simbolom biljnog života i kisika, Risba ovim radom stvara ritual kolektivne duhovne obnove i iscjeljenja. Ovaj je rad nastavak ranijeg istraživanja koje je umjetnica provela performansom „One Taste Of Blood And Chlorophyll“, gdje je ispitivala sličnosti između krvi i klorofila.

Performans odražava iskustva umjetnice s dijagnozom multiple skleroze, povijesti seksualnog nasilja i diskriminacije ističući važnost self-healinga i suosjećanja. Risba svoje tijelo koristi kao alat za dekonstrukciju nasilja, diskriminacije i potlačenosti s kojom se suočavaju žene, queer osobe, nenormativna tijela i osobe s invaliditetom. Potpuno ogoljena pred publikom Risba se pretvara u živuće ogledalo u kojem svatko prepoznaje vlastiti odraz, suštinsku ranjivost, čistoću, sposobnost za brigu o sebi, drugima, i okolišu. Svojim radom naglašava nepostojanje drugosti u složenoj mreži života na Terri, proširujući nam horizonte prema globalnoj, dugoročnoj, višegeneracijskoj i multivrsnoj perspektivi.

Ivana Filip izlaže dva rada, „Zastave“ i „39 supernovih“, oba sastavljena od životinjske dlake, točnije pseće i mačje. „Zastave“ i „39 supernovih“ produkt su umjetničinih težnji da počast oda onima što se često smatraju manje važnima u odnosu na ljude – tzv. ljubimcima/kama, vjernim suputnicima/cama na našem životnom putovanju, koji ostavljaju nepobitan trag na koži svijeta, a koji istodobno spram ljudi redovito bivaju percipirani kao drugotni.

Za rad „39 supernovih“ umjetnica je sakupljala mačju dlaku koju je nalazila u trenucima nježnosti prema svojim mačkama, nakon maženja ili jednostavnih svakodnevnih susreta. Dlake su prikupljane spontano, bez jasne predodžbe o finalnom obliku rada, osim uvjerenja da će je umjetnički proces voditi prema stvaranju nečega važnog. „39 supernovih“ uspomena je na snažnu emociju što proizlazi iz odnosa s njezinim mačkama.

U „Zastavama“, Filip je koristila pseću dlaku prikupljenu iz salona za pse, čime apostrofira važnost povezivanja sa svim psima/icama, ne samo vlastitim ljubimcima/kama, već i onima koji žive u skloništima ili na ulicama, koji nisu imali sreće postati nečiji najbolji prijatelji i pronaći svoj zauvijek dom. Navedeni radovi naglašavaju i snažnu simboliku transformacije – dlaka koja je bila živa, nakon šišanja umire te automatski postaje smeće. Umjetnica svojim radom prenosi ideju transformacije materijala, emocija i suosjećanja dobivenu iz suradnje ljudskih i neljudskih bića.

Nikolina Butorac izlaže rad „Gosti u grlu“, multimedijalnu instalaciju inspiriranu životima i djelima ekoloških aktivistkinja koje su se borile za očuvanje ekosustava i prava domorodačkih zajednica. Rad obuhvaća deset zrcala poslaganih jedno do drugog na stolu, s različitim manjim artefaktima i objektima, poput tijela osušenih kukaca, tri vrste zemlje, koštice sjemenki poput avokada i badema. Interaktivni dio rada obuhvaća QR kod koji vodi do kratke ankete preko koje umjetnica prikuplja ideje u formi kratkih tekstova, iskustava, zanimljivih i inspirativnih načina artikulacije klimatske krize. Eksperimentalni video kolažira segmente života i intervjua ekoloških borkinja, a praćen je s pet klimatskih pjesama u prozi.

„Gosti u grlu“ Nikoline Butorac duboko je refleksivan i angažiran rad koji tematizira hrabrost i žrtvu ekoloških borkinja diljem svijeta te progovara o vrijednosti tla kao bogatog ekosustava kojeg svakodnevno, invazivno i nepovratno devastiraju industrije. Zbog krčenja prašuma, intenzivne poljoprivrede i uzgoja stoke za meso, gubimo tlo do 40 puta brže nego što se ono može obnoviti, s razornim posljedicama za našu borbu protiv klimatskih promjena i globalnu proizvodnju hrane. Narativ o hrani, bilježen kroz povijest, zapravo je ogledalo agresivnih i taštih aktivnosti bijelog, dominantnog čovjeka, iznad svih drugih. Butorac se ovim radom osvrće na ustaljene patrijarhalne obrasce te ističe važnost borkinja za okoliš, domorodačka i ljudska prava, žena različitih klasa i etničkih skupina, koje su svoj život dale za obranu naše „Terre“, i čiji doprinos neće biti zaboravljen.

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...