Otvorenje izložbe Željke Momirov i Đorđa Arnauta, „Skulpture i crteži“
Autor: Nikola Cvjetović 13.10.2024
Oboje imaju status istaknutog umjetnika. Profesori su na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, i članovi su reprezentativnih umjetničkih udruženja...
Rijeka – U utorak, 15. listopada s početkom u 19:30 sati u Galeriji Pasaž održat će se otvorenje izložbe Željke Momirov i Đorđa Arnauta, „Skulpture i crteži“. Izložba će biti postavljena do 31. listopada, a može se pogledati radnim danom od 18 do 20 sati i subotom od 10 do 12 sati.
Pred nama su umjetnici koji zaslužuju pažnju i visoko mjesto u aktuelnim tokovima suvremene umjetnosti. lako su oboje skulptori, oni stvaraju i u drugim medijima, pa tako se tako nerijetko mogu vidjeti i instalacije, fotografije, slike, crteži Željke Momirov, kao i digitalni kolaži Đorđa Arnauta. Ovo dvoje umjetnika povezuje dosta toga. Oboje su diplomirali na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu, Fakultet primijenjenih umjetnosti i dizajna, katedra kiparstva, odsjek skulptura u prostoru i arhitekturi, u klasi profesora Miodraga Živkovića. Oboje imaju status istaknutog umjetnika. Profesori su na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, i članovi su reprezentativnih umjetničkih udruženja ULUS i ULUPUDS, gdje je Đorđe Arnaut i predsjednik Upravnog odbora Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije. Iza sebe imaju brojne samostalne i kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu, dobitnici su mnogih nagrada i priznanja za svoje stvaralaštvo, djela im se nalaze u mnogim kolekcijama, muzejima i galerijama, također i u mnogim javnim prostorima. Željka Momirov i Đorđe Arnaut umjetnici su koji skupa povremeno rade od 2010. godine, tragajući za zajedničkim umjetničkim izrazom.
Na odabranim radovima Đorđa Arnauta prisutna je svedenost likovnog izraza, odsustvo boje, odnosno poštovanje svih vrijednosti primarnog materijala, pečene gline - terakote. Interesantno je koliko Arnaut posvećuje svoju pažnju teksturi površine koje ponekad odnose prevagu nad masama. Sama opipljivost materijala majstorski je predočena stanjivanjem površina, otkidanjem komada, ponegdje glačanjem, urezivanjem i ubadanjem. Nastale skulpture stvaraju blagi osjećaj dekonstrukcije u vidu iskrivljenja, pucanja, pa čak i odvajanja masa. Mješavina linija i simbola, vertikalne mrlje poput tragova i urušavanje građevine sugeriraju putovanje misterioznom rutom - putovanjem kroz vreme čije je ishodište prvo sjećanje i materijalni trag čovjeka na našim prostorima. Ovaj osvrt na vlastitu ili kolektivnu prošlost u cilju rješavanja pitanja identiteta Arnaut je sagledao kroz istraživanje odnosa tradicionalno shvaćenog pristupa terakoti, kao i eksperimentiranjem sa istim u kome aspekt vremena postaje konceptualno polje metaforičkih proporcija.
Željka Momirov nam se predstavlja skulpturama i crtežima. Ona uživa u disciplini istraživanja svoje kreativnosti u okviru ograničenja koje je sama nametnula. Naglašavanja fizičkog, fenomenološkog iskustva objekata, a ne predstavljanja bilo kakvog metafizičkog ili metaforičkog simbolizma, nagnalo je umjetnicu da kreira personalizirane i komunikativne ambijente. Željkina skulptura zasnovana je skoro isključivo na geometrijskom obliku - bilo samostalno ili u nizu modula, na zidu ili na podu, sa umjetničkim djelima različitih materijala, razmjera, proporcija i broja. U duhu konstruktivizma i minimalizma Momirov je zaokupljena upotrebom kako prirodnih, tako i industrijskih materijala i njihovim postavljanjem u specifične aranžmane i na određenim lokacijama. Radovi Željke Momirov su očigledno skulpturalne prirode, ali (vješanjem na zid) postavljaju nova pitanja o prostornim odnosima. Umjesto da koriste prostor galerije za kontekstualizaciju umjetničkih djela, ova umjetnička djela su rekontekstualizirala ambijente u kojima su postavljena i donijela novu kvalitetu i zapitanost o granicama likovnih umjetnosti.
Kao dopuna skulpturama, tu su crteži na kojima Momirov nagovještava ideju koju je moguće razraditi u drugim tehnikama i materijalima i ukazuju na proces koji vodi do krajnje realizacije objekata u prostoru.
Marina Radosavljević, povjesničarka umjetnosti