Petak u knjižnici: Književna večer s Lidijom Bajuk
Autor: Marina Pauletić 03.10.2024
Čakovčanka Lidija Bajuk radila je kao učiteljica i knjižničarka, a po preseljenju u Zagreb kao profesionalna umjetnica – jedna od utemeljitelja hrvatske etnoglazbene scene.
Rijeka – U petak, 4. listopada u 17 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka održat će se književni susret s Lidijom Bajuk, jednoj od utemeljiteljica hrvatske etnoglazbene scene. Razgovor će moderirati Davor Grgurić, predsjednik riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika.
Čakovčanka Lidija Bajuk radila je kao učiteljica i knjižničarka, a po preseljenju u Zagreb kao profesionalna umjetnica – jedna od utemeljitelja hrvatske etnoglazbene scene. Diplomiravši etnologiju i antropologiju, stekla je doktorat i docenturu. Znanstvena je suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku te vanjska suradnica Filozofskog fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je 10 audio-albuma, 7 poetskih, 4 prozne, 4 stručne i znanstvenu knjigu Međimurska popevka, brojne stručne i znanstvene radove. Sprovela je dvadesetak etnografskih terenskih istraživanja, dvadesetak etnoglazbenih projekata i tridesetak etnoradionica širom Hrvatske. Gostovala je na sveučilištima u Zadru, Waterloo, Beču, Varšavi, Poznanju i Bratislavi.
Potakla je i/ili suorganizirala nekoliko stručno-znanstvenih skupova, dvojezičnu e-izložbu O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, bila je stručna suradnica na 48. međunarodnoj smotri folklora 2014 u Zagrebu i suorganizatorica Vesta festa – Festivala ženskoga tradicijskog glazbovanja u Vrpolju kod Trilja. Potakla je i koordinirala zaštitu Međimurske popeveke na nacionalnoj i svjetskoj te Ženskog kolendavanja na području župe Smokovljani u Dubrovačkom primorju na nacionalnoj razini. Scenaristica je HRT-ovih obrazovnih emisija Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja M. Jović.
Suscenaristica je dokumentaraca Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale A. Rozića, Međimurska popevka / A Folk Song of Međimurje za UNESCO. Više od tisuću i pol puta predstavljala je Hrvatsku u domovini i svijetu. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, članica UO Društva hrvatskih književnika (DHK), Hrvatskog društva skladatelja (HDS), Hrvatskog etnološkog društva (HED) i International Society For Folk Narrative Research (ISFNR) i P.E.N.-a. Dobitnica je 1 inozemnog priznanja i 15 nacionalnih umjetničkih nagrada, među kojima nagrade Porin (2x) Franjo Ksaver Kuhač HDS-a i nagrade Milovan Gavazzi HED-a (2x). Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca i proglašena počasnom građankom Međimurske županije, uručena joj je UNESCO-va Povelja za sudjelovanje u svjetskoj zaštiti međimurske popevke.
