Premijera predstave “Nigdje, niotkuda” po romanu Bekima Sejranovića u režiji Ivice Buljana otvara priču o Rijeci

Foto: Toni Soprano Meneglejte

Govoreći o uprizorenju i predstavi koja nastaje na pozornici riječkog HNK-a, Buljan je istaknuo da se pokušalo približiti istraživačkom suvremenom teatru na velikoj sceni, prije svega kombinacijom različitih formi izraza.

Rijeka - Premijera predstave „Nigdje, niotkuda“, po istoimenom romanu Bekima Sejranovića održat će se 15. veljače u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca. Predstava, smještena u kontekstu bogate alternativne umjetničke scene grada, donosi na scenu priču koja spaja autofikcijske elemente i društvenu stvarnost. “Nigdje, niotkuda” prati Sejranovićevo putovanje – od djetinjstva u Brčkom sedamdesetih, preko turbulentnih tinejdžerskih godina i studentskih godina u Rijeci, ratnog kaosa, sve do preseljenja u Norvešku, i novih povrataka u bivše domovine.

Kako je na konferenciji za novinare istaknula riječka intendantica Dubravka Vrgoč, dugo se promišljalo o naslovu koji bi otvorio priču o Rijeci, a da bi se došlo do romana “Nigdje, niotkuda”, priče koja je doduše šira od Rijeke, ali zahvaljujući kojoj kazalište neće biti samo “žuta zgrada” u središtu grada već će Kazalište moći početi disati s Gradom.

Sejranovićev “Nigdje, niotkuda“ jedan je od najznačajnijih hrvatskih romana 21. stoljeća i amblematski riječki roman. Ne samo što je dio radnje smješten u Rijeku, već je autor sam stvarao i pripadao mitologiji grada. Jedan je od protagonista i kreatora alternativne scene koja je krajem osamdesetih bila epicentrom umjetničkih zbivanja u Rijeci. Adaptaciju romana pripremio je slovenski pisac Goran Vojnović, a predstava je otvarena u K-HNK koprodukciji s HNK-om Split.

Iskonska osjećajnost Rijeke

Režira Ivica Buljan kojemu je ovo povratak u riječko Kazalište nakon kultne predstave “Baba Jaga je snijela jaje” Dubravke Ugrešić. On je, govoreći na konferenciji za novinare, naglasio kako Sejranovićev roman nosi osjećajnost ovog grada te kako će ova predstava pokušati integrirati Bekima Sejranovića u srce grada. “Bez obzira što se Bekim nije dugo zadržao u Rijeci”, kako je kazao Ivica Buljan, “u njegovom je stvaralaštvu Rijeka prepoznatljiva kao jezična i kulturološka osnova, a u njegovim djelima i nakon romana “Nigdje, niotkuda” dade se iščitati koliko mu je Rijeka bila inspiracijom i koliko je sebe pronašao i vratio ovom gradu.”

Govoreći o uprizorenju i predstavi koja nastaje na pozornici riječkog HNK-a, Buljan je istaknuo da se pokušalo približiti istraživačkom suvremenom teatru na velikoj sceni, prije svega kombinacijom različitih formi izraza. Govoreći pak o glumačkom ansamblu, rekao je kako je riječ o pravom almanahu njemu posebno dragih glumaca od kojih su neki među njegovim najdugovječnijim suradnicama dok je novu generaciju glumica i glumaca riječke Hrvatske drame nazvao svojim novim mostom prema kazalištu.

U ulozi Bekima pojavljuju se Leon Lučev i student Tarik Žižak, kojemu je ovo prva velika profesionalna uloga. Brojne likove iz romana glume gošća iz Splita Nives Ivanković, pjevač Leta 3 Zoran Prodanović Prlja, Damir Orlić, Dražen Mikulić, Jelena Lopatić, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Deni Sanković, Ana Vilenica, Romina Tonković, Petar Baljak i Nika Grbelja.

Na konferenciji je bilo puno riječi o Bekimu, prisjećali su ga se oni koji su ga osobno poznavali i družili se s njim tijekom njegovih riječkih godina i kasnije. Tako se moglo čuti da je upravo Zoran Prodanović Prlja Ivici Buljanu poklonio roman “Nigdje, niotkuda” odmah po njegovu objavljivanju, roman što ga Prlja danas, nakon Bekimove smrti, čita posve drugačije nego tada.

S druge strane, glumica, prvakinja Kazališta, Jelena Lopatić rekla je da upravo činjenica što Bekima više nema, mijenja pogled na roman te da u likovima ne treba tražiti stvarne ljude koliko god se tome teško oduprijeti. ”Bekimove ljude treba ostaviti Bekimu, a mi smo svoje donijeli onako kako smo ih mi doživjeli, možda drugačije od autora.”

Hommage Bekimu Sejranoviću

Članice i članovi glumačkog ansambla predstave redom su govorili o posebnoj atmosferi u kojoj nastaje predstava, Aleksandra Stojaković Olunjek usporedila ju je s atmosferom u punk bandu i izrazila nadu da će na tom valu ansambl nastaviti i igrati predstavu. Gošća Nives Ivanković, koja je i koautorica dijela teksta, govorila je o važnosti koprodukcijskih projekata za umjetnike. Leon Lučev je pak naglasio Buljanov istraživački pristup u radu, toliko rijedak i toliko vrijedan, te njegov process iz, kako je rekao, nježnosti koji otvara prostor igre i nakon premijere te koji graniči s užitkom. Mladi Tarik Žižak je rekao da iako generacijski ne priprada vremenu u kojem se priča događa, doživljava ga bližim sebi od ovog današnjega te da mu je čast što ga može proživjeti na sceni.

Iz redova kreativnog tima što ga čine scenograf Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić-Gecan, dizajner rasvjete Sonda Trinajst i video dizajnerica Toni Soprano Meneglejte, novinarima se obratio skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar. On je rekao kako je i glazba, poput predstave , spoj različitih izričaja te kako je na sceni formiran punk band.

Gost iz Splita, koprodukcijskog partnera, na konferenciji je bio i ravnatelj Drame Ivan Penović koji je ocijenio kako Ivica Buljan uvijek nepogrešivo odabire romane vrijedne predstavljanja te kako je uprizorenje romana Bekima Sejranovića hvalevrijedan potez kojemu će jesenska premijera u Splitu omogućiti veći broj izvedbi i širu publiku.

Na kraju je intendantica Vrgoč najavila kratak domjenak u kazališnom foajeru nakon premijerne izvedbe te odmah potom druženje u riječkom Palachu kao hommage Bekimu Sejranoviću.

“Zajc” i Filixbus

Na konferenciji je predstavljena i nova suradnja riječkog HNK-a i FlixBusa koja će početi upravo na dan premijere predstave “Nigdje, niotkuda”. Naime, tada će prvi put autobus FlixBusa dovesti publiku iz Zagreba u riječki “Zajc” te je po završetku predstave i odvesti – besplatno. I tako još tri puta do kraja sezone. Kako je rekla voditeljica odnosa s javnošću FlixBusa Sara Huljak, FlixBus u ovom slučaju nije samo prijevoznik već spona kulture i putovanja, dok je intendantica Vrgoč, zahvalivši direktoru FlixBusa Anti Grbeši, suradnju nazvala ostvarivanjem ideje povezivanja gradova i publika.

Follow @torpedo_media