„Rafinerci i zvijezde“, nova knjiga Velida Đekića
Autor: Nikola Cvjetović 30.11.2025
Foto: ilustracijaOve godine, kada bilježimo 50. obljetnicu puštanja u promet Krčkog mosta, dobro je podsjetiti kako je upravo riječka Rafinerija podmirila četvrtinu troškova njegove izgradnje.
Rijeka – U srijedu, 3. prosinca s početkom u 19 sati u Kockici će se održati predstavljanje knjige mr. sc. Velida Đekića, „Rafinerci i zvijezde“.
Knjiga uranja u riječku gospodarsku povijest govoreći o važnom poglavlju biografije Rafinerije nafte Rijeka. Riječ je o njenu radu u doba Jugoslavije, od 1945. do 1991. godine, što se može doživjeti kao rasni političko-gospodarsko-kriminalistički triler.
Riječki pogon imao je u dobrom dijelu toga vremena ključnu ulogu u naftnoj industriji onodobne države. To se pokazalo već u prvim poratnim danima 1945, kada se postrojenja razorena bombardiranjima moralo hitno obnoviti i pokrenuti zbog sveopće žeđi za naftnim derivatima. Vraćen iz kliničke smrti, pogon se ubrzo našao na diverzantskom udaru Staljinove pete kolone, koji ga je trebao pretvoriti u pepeo. I to je preživio. Sljedećih godina, unatoč političkim opstrukcijama iz ostalih jugoslavenskih republika – svaka od njih htjela je imati vlastiti naftaški pogon – Rafinerija Rijeka je, zahvaljujući sposobnom vodstvu, izrasla u kapacitetom najveći objekt te vrste u Jugoslaviji. Razdoblje investicijske, tržišne i svake druge ekspanzije doživjelo je vrhunac 1979., kada je prerađeno rekordnih 5,580 milijuna tona nafte. Rijeka je je u tom razdoblju neokrunjeni vladar naftnog tržišta u državi. To se dobrim dijelom može zahvaliti novoizgrađenim postrojenjima na urinjskom poluotoku. Sve će biti zaustavljeno jugoslavenskim padom u gospodarsku krizu 80-ih i početkom ratnih događaja 90-ih.
Naslov knjige čitljiv je u višestrukom ključu. Jedan od njih kaže kako je izdanje posvećeno razdoblju koje je u radu Rafinerije nafte Rijeka ostalo upamćeno po učestalim rekordnim postignućima, koja su po svojoj naravi zvjezdani trenuci. Nikad većih godišnjih brojki ostvarene prerade sirovine, nikad više proizvedene količine i vrsta derivata. To se moglo ponajprije zahvaliti ostvarivanju najvećega razvojnog koraka u povijesti riječke Rafinerije, početku rada njezina novog pogona na Urinju, koji je sam za sebe cijela jedna nova rafinerija. Rekordi su također zabilježeni u nosivosti tankera koji su dopremali naftu za Rafineriju, u veličini vlastitih spremnika koji su dopremljenu naftu primali. Godišnji rekordi dostizani su u broju radnika koji su osobnu sudbinu prepleli sa sudbinom pogona, u broju onih koje je Rafinerija školovala za svoje potrebe, u vrijednosti raznovrsnih potpora sredini kojoj se bivalo dijelom (u gospodarstvu, školstvu, zdravstvu, kulturi, sportu itd.).
Jedan iz niza primjera? Ove godine, kada bilježimo 50. obljetnicu puštanja u promet Krčkog mosta, dobro je podsjetiti kako je upravo riječka Rafinerija podmirila četvrtinu troškova njegove izgradnje.
Tragom uspješnih rezultata kolektiva u kojem su radili, i sami rafinerci su tijekom dobrog dijela istog razdoblja smatrani nekom vrstom zvijezda. Okruženje ih je vidjelo takvim očima zbog materijalnih i drugih prednosti njihova statusa, na kojemu im se zavidjelo. Radnici Rafinerije godinama su se izdvajali visinom plaća od radnika u ostalim poduzećima bližeg i daljeg okruženja u državi. Rafinerija je prednjačila brojem stanova koje je izgradila kao investitor za svoje radnike, ujedno kratkoćom rokova potrebnih da bi njeni radnici riješili vlastiti stambeni upitnik, podjednako tako kvadraturom dodijeljenog stana. Rafinerci su u režiji poduzeća odlazili mnogo lakše od ostalih na ljetovanja i zimovanja, čineći to zajedno s obiteljima, imali su uzornu zdravstvenu skrb, obilno im se financiralo obrazovne, rekreacijske, sportske i kulturne aktivnosti. Za njih se gradilo posebne objekte, poput Odmarališta na Učki, nogometnog stadiona na Podmurvicama, kuglane i teniskog igrališta na Mlaki.
Kako je to bilo moguće? Odgovori se nalaze među koricama knjige.
S obzirom na tijesnu povezanost riječkih gospodarskih aktivnosti s potrebama državne ekonomije, izdanje uključuje kontekstualan uvid u naftno gospodarstvo Hrvatske i Jugoslavije, uključujući povezanost riječke prerade nafte s istraživanjem, preradom i tržištem nafte i naftnih derivata unutar i izvan državnih granica.
Podaci koje donosi knjiga rezultat su višegodišnjeg istraživanja brojnih izvora. Mnoge numeričke informacije o preradi i trgovini naftaškom robom, izvorni nacrti, preslike dokumenata, fotografije, umjetnički prikazi i slično, objavljuju se prvi put. Knjiga je dosad najtemeljitiji rad posvećen važnoj riječkoj gospodarskoj temi koja je nezasluženo ostala izvan obzora stručne i šire javnosti.
