U Galeriji Principij otvorena izložba koja odaje počast Istrorumunjskoj jezičnoj zajednici
Autor: Andrea Načinović 14.04.2022
Na izložbi su izloženi radovi umjetničkih fotografa Constantina Demeterea, Gheorghea Petrile i Ovidiua Gabora iz Rumunjske.
Rijeka - Otvorena je izložba fotografija "Istrorumunji" u galeriji Principij koju je organiziralo Veleposlanstvo Rumunjske u Republici Hrvatskoj, Udruga Rumunja u Republici Hrvatskoj i Počasni konzulat Rumunjske u Rijeci.
Izloženi su radovi umjetničkih fotografa Constantina Demeterea, Gheorghea Petrile i Ovidiua Gabora iz Rumunjske. Fotografijama se željela odati počast Istrorumunjskoj jezičnoj zajednici, koja danas broji tek nekoliko stotina ljudi, ali koja je uspjela očuvati svoj jezik i nakon više od tisućljeća otkako su se njihovi davni preci doselili na Istarski poluotok.
Na izložbi se svim prisutnima obratio veleposlanik Rumunjske u Republici Hrvatskoj Nj.E. g. Constantin Mihail Grigorie, koji je rekao kako Rumunjska i Republika Hrvatska blisko surađuju na očuvanju zajedničke kulturne baštine, kojoj pripada i istrorumunjski jezik, kao dio europske kulturne baštine. Istaknuo je kako je obnova škole u Šušnjevici bila zajednički projekt realiziran uz financijsku potporu obje zemlje, Rumunjske i Republike Hrvatske. Škola je otvorena i ponovno primila svoje učenike 2016. godine, a 3 godine kasnije, 2019. godine, Muzej Vlaški puti je otvoren u istoj zgradi. Zahvalio se počasnom konzulu Rumunjske u RH, Rijeka, gospodinu Dragutinu Kamenskom na uloženom trudu u organizaciji izložbe.
Josip Glavina, predstavnik Istrorumunjske jezične zajednice iz Šušnjevice u svom je govoru u nekoliko riječi istaknuo važnost očuvanja istrorumunjskog jezika, napominjući da danas ima samo oko 280 govornika koji mogu prenijeti jezik mlađoj generaciji.
Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar izrazio je zadovoljstvo izložbom rekavši kako mu je fenomen Ćića, Žejanaca, njihovog jezika i njihovih zvončara dobro poznat iz stvarnog života s obzirom da je formativne godine proveo u "zapadnom predgrađu" Rijeke.
„Ta mala, ali neproporcionalno tome vidljiva manjinska zajednica jedna je od zanimljivijih i egzotičnijih pojava u našem kraju, i dužni smo sudjelovati u očuvanju njihove tradicije. S obzirom da su se u projektu Europske prijestolnice kulture pojavile inovativne ideje poput korištenja AI u očuvanju odumirućih jezika i dijalekata, kao i činjenicom da postoji kontakt i suradnja s rumunjskim gradom Temišvarom kao EPK2023, vjerujem da već postoje preduvjeti za aktivan pristup u očuvanju Istrorumunjske bastine“ istaknuo je pročelnik Šarar.
Izložbu imate priliku pogledati do 26.travnja.
