U „Zajcu“ gostuje moćna i dojmljiva „Majka Hrabrost i njezina djeca“ varaždinskog HNK-a
Autor: Nikola Cvjetović 13.01.2024
U riječkom HNK Ivana pl. Zajca u nedjelju 14. siječnja s početkom u 19.30 sati.
Predstava „Majka Hrabrost i njezina djeca“ Bertolta Brechta u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji varaždinskog HNK-a gostuje u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u nedjelju 14. siječnja s početkom u 19.30 sati.
„Majka Hrabrost i njezina djeca“ jedno je od najpoznatijih djela Bertolta Brechta i ujedno najpoznatiji antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht „prokazuje“ plejadu likova u dugom i iscrpljujućem ratu, pojedince koji žive u skladu sa zlom koje ih okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima. Način preživljavanja uglavnom je dehumaniziran, pa gotovo i nema dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling, prozvana Majka Hrabrost je antijunakinja: ratna profiterka, krijumčarka za vrijeme „bogougodnog“ vjerskog rata koja se ratom hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.
„Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije tragični junak, nije nikakva tragična heroina, nego trguje, ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo, ali mi na to i pristajemo.“, navodi redatelj Krešimir Dolenčić obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.
Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno, osporavano, prevođeno i nezaobilazna tema znanstvenih rasprava. Teme kojima je Brecht zaokupljen, postupci i lica koje opisuje i dalje su živi i prepoznatljivi. I danas, kada se suočavamo s novom krizom značenja, narušenim sustavom vrijednosti, kada se sve svodi na robu u brzom svijetu multinacionalnog kapitalističkog sustava, naš svijet, u odnosu na Brechtov, i nije se bitno promijenio.
U predstavi glume Ljiljana Bogojević, Marinko Leš, Zdeslav Čotić, Dea Presečki, Robert Plemić, Barbara Rocco, Hana Hegudušić, Branimir Vidić i ostali članovi ansambla.
Predstava je ostvarena u koprodukciji s dubrovačkim Kazalištem Marina Držića, a u „Zajcu“ gostuje u sklopu programa K-HNK – Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta.
