Wagnerova opera „Rajnino zlato“ prvi put u Rijeci: Prokletstvo života bez ljubavi
Autor: Sanja Tumara 05.06.2024
Foto: Dražen ŠokčevićWagnerov „Prsten Nibelunga“ često se uspoređuje s trilogijom „Gospodar prstenova“ J.R.R. Tolkiena, a „Rajnino zlato“ s „Hobbitom“, Tolkienovim uvodom u njegovu kasniju sagu. Međutim, „Rajnino zlato“ puno je više od prologa.
Rijeka - Četiri godine nakon povijesne, prve Wagnerove opere u vlastitoj produkciji, „Tristana i Izolde“, u HNK-u Ivana pl. Zajca u petak 7. lipnja 2024. u 19.00 sati riječku će praizvedbu doživjeti i Wagnerova opera „Rajnino zlato“.
Prvi dio, odnosno prolog, monumentalne operne tetralogije „Prstena Nibelunga“, jednog od najzahtjevnijih djela glazbenoga kazališta, predstavlja izniman umjetnički izazov kojeg su se prihvatili, u prvom redu, maestro Valentin Egel koji će dirigirati divovskom partiturom i redatelj Dražen Siriščević te ekipa vrhunskih pjevača.
Wagnerov „Prsten Nibelunga“ često se uspoređuje s trilogijom „Gospodar prstenova“ J.R.R. Tolkiena, a „Rajnino zlato“ s „Hobbitom“, Tolkienovim uvodom u njegovu kasniju sagu. Međutim, „Rajnino zlato“ je puno više od prologa.
„Rajnino zlato“ sadrži daleko više od pozadine nadolazećim događanjima. Iako je riječ o prologu koji otvara priču glazbenog ciklusa, „Rajnino zlato“ je priča posve posebna, u svom vremenu, s jedinstvenim glazbenim momentima“, ističe maestro Valentin Egel.
„Rajnino zlato je priča o prokletstvu života bez ljubavi. U Wagnerovom opernom kotlu svijeta koji čine bogovi na njegovom vrhu, strašni divovi, sve neprispodobive nemani, vladari podzemlja Nibelunzi… svi besmrtnici i smrtnici dijele iste osobine: pohotu, prijetvornost, potkupljivost, slijepu žudnju za moći i vlašću“, pojašnjava redatelj Dražen Siriščević.
Upravo stoga je privlačnost i aktualnost ove mitološke operne priče koja počinje u dubinama Rajne bezvremenska. Wagner ju je počeo skladati 1853. a završio sredinom 1854. godine, no trebalo je proći još 15 godina da opera za koju je skladatelj napisao i libreto doživi svoju svjetsku premijeru, 22. rujna 1869. u Münchenu.
Na početku opere zatičemo Rajnine kćeri koje čuvaju moćno zlato. Onaj tko se zauvijek odrekne ljubavi i od tog zlata iskuje prsten, postat će svemoćan. Iako su uvjerene da je njihovo blago sigurno jer ne može postojati onaj tko bi se odrekao moći ljubavi, Nibelung Alberich to čini bez oklijevanja, krade zlato, proklinje ljubav i porobljava vlastiti narod. Čuvši za prsten Wotan, vrhovni bog, kreće u podzemlje u potragu za njim. Nakon što je zarobljen i prisiljen predati ga, Alberich proklinje prsten kojim će bogovi platiti gradnju svojih dvora. Erda, mudra božica zemlje, upozorava boga Wotana da se čuva tog prstena… Jer prokletstvo će progoniti Wotana i njegove potomke do kraja veličanstvene epske operne sage koju uz „Rajnino zlato“ čine „Walküra“, „Siegfried“ i „Sumrak bogova“.
Nastupa blistava solistička ekipa što ju čine renomirana i omiljena imena. U ulozi Wotana Goran Jurić, jedan od naših najuspješnijih i najistaknutijih opernih solista na međunarodnoj sceni, danas solist Državne opere u Stuttgartu, gdje je stigao iz Bavarske državne opere, a u međuvremenu debitirao i u njujorškom Metropolitanu. Ulogu Logea tumači Brett Sprague, američki tenor trenutno sa stalnim angažmanom u Njemačkoj. Nastupit će i Jure Počkaj kao Alberich, Stefany Findrik kao Fricka, Dubravka Šeparović Mušović kao Erda, Josipa Gvozdanić kao Freia, Paweł Konik kao Donner, Marko Fortunato kao Mime, a Bože Jurić Pešić kao Froh. U ulogama divova nastupit će Luka Ortar i Slavko Sekulić, a Rajninih kćeri Gabriela Hrženjak, Gabrijela Deglin i Emilia Rukavina. U predstavi sudjeluje i udaraljkaški ansambl “Sinkopa” Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova.
Nakon premijerne izvedbe, „Rajnino zlato“ ponovno je na programu „Zajca“ 18. i 20. lipnja.
