Sutra se obilježava Svjetski dan debljine – Pretilost kao kroničnu bolest i sve veći javnozdravstveni problem treba ozbiljno shvatiti
U Republici Hrvatskoj svaka je druga osoba prekomjerno uhranjena, a za otprilike svaku petu možemo reći kako je pretila
Rijeka – Svake se godine 4. ožujka obilježava Svjetski dan debljine. Cilj je na taj način povećati razinu osviještenosti cjelokupne populacije o debljini kao kroničnoj bolesti (u punom smislu te riječi) te kao konstantno rastućem javnozdravstvenom problemu i medicinskom izazovu 21. stoljeća.
Debljina je kronična bolest obilježena prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu s negativnim posljedicama po zdravlje, a nastaje zbog dugotrajno prisutnog disbalansa između kalorija unesenih putem prehrane te kalorija potrošenih u vidu tjelesne aktivnosti. Indeks tjelesne mase (ITM) omjer je tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima, a o debljini govorimo ukoliko je njegova vrijednost 30 kg/m2 ili više. Nažalost, debljina ne dolazi sama za sebe, već je udružena s brojnim zdravstvenim komplikacijama/komorbiditetima (npr. povišeni krvni tlak, šećerna bolest tip 2, srčanožilne bolesti, kronična opstruktivna bolest pluća, neki zloćudni tumori, mentalni/psihički poremećaji, bolesti lokomotornog sustava …) koje se razvijaju neprimjetno, podmuklo i postupno tijekom godina. Povrh značajno povećanog stupnja pobolijevanja (morbiditeta), s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećava se i smrtnost, a značajno opadaju i stupanj funkcionalne sposobnosti te kvaliteta života pojedinca.
U Republici Hrvatskoj svaka je druga osoba prekomjerno uhranjena (ITM >25 kg/m2), a za otprilike svaku petu možemo reći kako je pretila. Pandemija COVID-a 19 zasigurno će trenutno, ali i dugoročno rezultirati dodatnim porastom broja prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu općenito. Prehrambene navike stanovništva dodatno su se pogoršale za vrijeme pandemije, a razina tjelesne aktivnosti značajno smanjila (kako za vrijeme karantene tako i nakon nje zbog zatvaranja sportskih objekata i sl.), kao i opće psihičko stanje (manjak socijalizacije) te razina motiviranosti za aktivnošću. Nadalje, debljina je uz povišen krvni tlak, šećernu bolest i stariju životnu dob jedan od temeljnih rizičnih čimbenika za teže kliničke oblike i lošije kliničke ishode koronavirusne infekcije. Samo neki od mnogobrojnih razloga zbog kojih su pretile osobe podložnije koronavirusnoj infekciji, kao i težim kliničkim slikama COVID-a jesu: alteracije na razini imunološkog sustava, povećana količina i ekspresija ACE-2 (koronavirusni receptor), manjak vitamina D, veća sklonost zgrušavanju krvi te prisutnost komorbiditeta poput povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti.
S obzirom na potonje, trenutno imamo još jedan dodatni razlog za održavanje naše tjelesne mase optimalnom, prvenstveno uz zdrave prehrambene navike, redovitu tjelesnu aktivnost te adekvatnu količinu i kvalitetu sna. Naravno, povrh toga, važno je poštivati i aktualne epidemiološke mjere, nositi zaštitne maske na adekvatan način te se cijepiti!
U potpunosti je jasno kako debljinu valja liječiti, a kako ju je još i bolje spriječiti!
