ERSTE AD

Sutra se u centru Rijeke otvara međunarodna izložba „Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.“

Izložba Nakon velikog rata, koju je uz sudjelovanje više od 40 povjesničara iz 18 zemalja pripremila Europska mreža sjećanje i solidarnost, pripovijeda jedinstvenu priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe

Rijeka – U utorak, 20. listopada 2020.g. u 11 sati na trgu 111. brigade Hrvatske vojske u Rijeci održat će se službeno otvorenje izložbe „Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923.“ i vođeni razgled izložbe. Izložba na otvorenom u Rijeci je postavljena u sklopu europske turneje koja traje od 2018. godine. Hrvatsko izdanje izložbe dio je službenog programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, a moguće ju je razgledati do 11. studenog 2020.g.

U službenom otvorenju izložbe sudjelovat će gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, rukovoditeljica programa RIJEKE 2020 Emina Višnić, izvanredni profesor s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci Vjeran Pavlaković, direktor Instituta Europska mreža sjećanje i solidarnost Rafal Rogulski (video-poruka) i koordinator programskog područja “Kultura sjećanja” DOCUMENTE – Centra za suočavanje s prošlošću Boris Stamenić.

Izložba Nakon velikog rata, koju je uz sudjelovanje više od 40 povjesničara iz 18 zemalja pripremila Europska mreža sjećanje i solidarnost, pripovijeda jedinstvenu priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe. Prikazane su brojne promjene do kojih je došlo u razdoblju 1918. – 1923. u različitim sferama života i na različitim razinama: u politici, ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i svakodnevnom životu. Izložba tako naglašava utjecaj tih promjena na budućnost kontinenta, uključujući i aktualne međunarodne odnose te suvremenu kulturu sjećanja u različitim zemljama, uzimajući u obzir i hrvatsko gledište.

Izložba ima oblik bijelo-srebrnog kockastog paviljona koji se ističe po originalnoj konstrukciji. Sastoji se od više od 200 materijala iz arhivske građe – fotografija, preslika dokumenata i filmova. Sadržaj je prikazan u obliku tekstova, pokretnih slika te interaktivnih izložaka smještenih kako unutar paviljona, tako i na njegovim vanjskim zidovima. Dio izložbe sačinjavaju i pozadinski zvukovi iz tog doba. Povijesni dokumenti i osobna sjećanja stvaraju priču o teškim počecima Nove Europe te nasljeđu koje i dandanas utječe na njezine stanovnike, unatoč činjenici da je Veliki rat završio prije sto godina. Dosad je izložba prikazana u devet gradova: Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Verdunu (Francuska), Berlinu i Weimaru (Njemačka), Pragu (Češka), Bratislavi (Slovačka), Wrocławu, Krakovu i Varšavi (Poljska).

Priča o Novoj Europi ispričana na jedinstven način

Neki od najuglednijih istraživača povijesti dvadesetog stoljeća surađivali su u pripremi izložbe. Jedan od njih je prof. dr. Jay Winter sa Sveučilišta Yale (SAD), koji ističe jedinstven karakter izložbe: Nitko dosad na ovakav način nije iznio priču o Novoj Europi koja je bila rođena na ruševinama rata 1914. – 1918. Predstavljamo izvještaj, koji obiluje vizualnim i dokumentarnim materijalima, o preokretima koji su oblikovali svijet u kojem živimo. Prof. dr. Jan Rydel, koordinator u Europskoj mreži sjećanje i solidarnost, dodaje: Želimo pokazati kako se posljedice nekih pojava od prije 100 godina mogu osjetiti i dandanas. Prikazujući različita tumačenja procesa koji su se odvili u našoj regiji nakon Velikog rata možemo predočiti i razne osjetljive teme iz perspektive pojedinih naroda te raznolikost pogleda na ratni sukob prisutnih u kolektivnom pamćenju.

Prof. dr. Vjeran Pavlaković, stručni konzultant te autor dijela izložbe koji prikazuje prošlost Hrvatske i grada Rijeke, na sljedeći način objašnjava lokalni hrvatski kontekst: Kao posljedica aneksije grada koju je izvršio revolucionar i pjesnik Gabriele D’Annunzio te uslijed podjele provedene prema Rapalskom ugovoru, Rijeka je postala glavno političko pitanje na Jadranu koje je desetljećima utjecalo na talijansko-jugoslavenske odnose. Granica na Rječini nije označavala samo političku podjelu između Rijeke i Sušaka, nego i podijeljen simbolički krajolik. Nakon uspostave granice, Italija i Kraljevina SHS pokrenule su niz spomeničkih i arhitektonskih intervencija s ciljem utvrđivanja suprotstavljenih identiteta.

Organizator izložbe je European Network Remembrance and Solidarity (PL, DE, HU, RO, SL).
Partneri su: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb), Filozofski fakultet u Rijeci, Grad Rijeka i RIJEKA 2020.

Najavljeno događanje organizirano je uz poštivanje svih važećih mjera za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19. Svi se sudionici i posjetitelji pozivaju na poštivanje mjera: pojačanu osobnu higijenu, fizičku udaljenost te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice. Osobama starije životne dobi ili oboljelima od kroničnih bolesti ne preporučuje se dolazak na događanje.

 

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }