Tekst iz arhive. Stranice su u međuvremenu redizajnirane!

U Bazen luka Rijeka ulaže se 214 milijuna kuna, uskoro prestanak prolaska vlakova preko obale

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju infrastrukture u Bazenu Rijeka, na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu.

Rijeka – Na De Franceschijevom gatu Luke Rijeka potpisan je danas ugovor za rekonstrukciju infrastrukture u Bazenu luke Rijeka u vrijednosti od 214 milijuna kuna. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Luka Rijeka Duško Grabovac i direktor Kolektor Kolinga Tine Vadnal, slovenske firme koja će obaviti radove.

Ugovor obuhvaća radove rekonstrukcije infrastrukture u Bazenu Rijeka, na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu.

Realizacijom investicije poboljšat će se povezanost cjelokupnog Bazena Rijeka sa željezničkom mrežom u zaleđu te posredno prema europskim koridorima, uklanjanjem postojeće dotrajale i operativno neprikladne željezničke infrastrukture. Izvršit će se rekonstrukcija postojećih kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza dizalica i prateće lučke infrastrukture. Obnovit će se 109.420 metara četvornih kolničke površine s pripadajućim instalacijama, 12.161 metara željezničke pruge i 1.652 metara kranskih kolosijeka, izvršit će se rekonstrukcija dionica željezničkih i kranskih kolosijeka, a sve u skladu s europskim infrastrukturnim tehničkim zahtjevima. Projekt “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka - Bazen Rijeka“ sufinancira se sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje Europe.

Projekt “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka - Bazen Rijeka“ sufinancira se sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje Europe. Radi se o zajedničkom projektu Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka za koji je odobreno sufinanciranje u iznosu od 85 posto. Rok za izvršenje radova iznosi 30 mjeseci od početka radova.

Ravnatelj, Lučke prava Rijeka Denis Vukorepa izjavio je tom prigodom kako je ovaj projekt zamalo bio izgubljen zbog nečinjenja prethode Uprave Luke d.d. Dolaskom Duška Grabovca na mjesto predsjednika Uprave projekt je ipak uspješno pokrenut. Vukorepa je kazao kako Lučka uprava Rijeka ima u fazi realizacije sedam infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti oko 132 milijuna eura koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe. Dva projekta realiziraju zajednički Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura, dva projekta Lučka uprava Rijeka realizira s koncesionarom Luka Rijeka d.d., a tri projekta samostalno. Projekti su raspoređeni u gotovo svim lučkim bazenima, svi će biti dovršeni do ili u 2023. godini. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Luka Rijeka Duško Grabovac i direktor Kolektor Kolinga Tine Vadnal, slovenske firme koja će obaviti radove.

Također, najavio je i prestanak prolaska vlakova preko obale, punim otvaranjem terminala na Brajdici 25. rujna, a u skoro vrijeme krenut će i natječaj za Porto Baroš, te čitav niz drugih projekata.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su još gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zamjenik gradonačelnika Nikola Ivaniš i predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat.

Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako je zajednički nazivnik svih projekata koji su krenuli još 2003. potpisivanjem ugovora za Rijeka Gateway project, a nastavili izgradnjom ceste D404, proširenjem Brajdice i izgradnjom Zagrebačke obale te početkom izgradnje ceste D403, jačanje riječkom prometnog pravca i povratak riječke luke na povijesne pozicije prve luke na Jadranu. De Franchecijev gat.

– Za razliku od prvih velikih projekata koji su financirani kreditima Svjetske banke, ulaskom u EU dobili smo mogućnost korištenja bespovratnih sredstva iz fondova Europske Unije iz Instrumenta za povezivanje Europe. Lučko područje osim gospodarskog, za Rijeku ima i drugo značenje budući da lučko područje dijeli grad od mora. Tu su napravljeni veliki iskoraci otvaranjem za građanstvo dijelova luke koji nisu u operativnoj funkciji, poput Molo longa, prostora Exportdrva ili uskoro Porto Baroša. Zahvaljujući uzajamnom razumijevanju Luke, lučke uprave, Grada te Ministarstva postiglo se jako puno, čime možemo biti zadovoljni, kazao je gradonačelnik.

Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković je kazao kako bi bez europskih sredstava, investicije u jačanje riječkog prometnog pravca i ulaganje u luku bili preveliki teret za državu.

– Investicije u modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih kapaciteta, rekonstrukciju lučke infrastrukture, prijeko su potrebne hrvatskom gospodarstvu. Nakon ovih projekata slijedi nam još izgradnja nizinske pruge, što sve skupa jamči budućnost Luke Rijeke i potvrđuje njen značaj kako za hrvatsku tako i za svjetsko gospodarstvo, zaključio je Butković