Unatoč boljem poslovanju Grada, Gradsko vijeće nije prihvatilo prijedlog polugodišnjeg izvršenja proračuna
Na prozivke vijećnika o gradskom dugu odgovorio je pročelnik za financije Ante Mađarić, rekavši da je 31. 12. 2020. godine kumulativni minus grada i proračunskih korisnika bio 145 milijuna kuna, dok je u šest mjeseci 2021. godine ostvaren višak od 42.9 milijuna kuna.
Rijeka – Prema izvješću gradonačelnika Marka Filipovića, gradske financije u prvih šest mjeseci ove godine nešto su bolje od očekivanog, ali to nije zadovoljilo riječke gradske vijećnike koji ipak nisu podržali prijedlog polugodišnjeg izvještaja proračuna Grada Rijeke.
Proračun je podržalo 13 vijećnika SDP-ova koalicije, PGS-a i Možemo, protiv je bilo njih 12 iz redova HDZ-a, Mosta i Nezavisne liste Davora Štimca, a tri su vijećnika Akcije mladih, Unije Kvarnera i jedna HDZ-a ostali suzdržani.
U svom izlaganju Filipović se pohvalio da su u tri mjeseca njegovog mandata plaćanja Grada ubrzana, a i sam je proračun stabiliziran.
“Nadam se da ćemo do konca godine ostvariti dodatan višak kako bismo mogli pokriti manjak iz prijašnjih godina”, kazao je Filipović koji je ponovio važnost da se Riječanima smanji prirez na dohodak na 10 posto.
Mostovom Aleksandru Milakoviću međutim u dokumentu o izvršenju proračuna nije jasno koliki se zapravo manjak u gradskom proračunu nagomilao tijekom zadnjih godina.
“Je li to 30 milijuna kuna, kako piše u prvom stupcu na sedmoj stranici izvještaja, ili 145 milijuna kuna, kako piše u drugom stupcu, ili je to 70 milijuna kuna kako se govorilo u kampanji”, pitao je Milaković gradonačelnika.
Milaković je zatim kazao da mu je neshvatljiv podatak da je Odjel za poduzetništvo izvršio 5 posto od predviđenih 30 milijuna kuna.
“A tih 30 milijuna kuna, s koliko raspolaže Odjel za poduzetništvo, iznosi 2,5 posto riječkog proračuna. Toliko je Gradu Rijeci važno poduzetništvo”, poručio je Milaković koji se založio za to da Grad počne na koljenima moliti Matu Rimca i njemu slične poduzetnike da dođu investirati u Rijeku.
SDP-ov Kristian Čarapić nije se složio s takvim razmišljanjem Mosta, objasnivši da je Rijeka prva priskočila u pomoć malim i srednjim poduzetnicima u vrijeme izbijanja korona krize.
Milakovićevu tezu o privlačenju poduzetništva u grad podržao je Vedran Vivoda iz Akcije mladih koji se složio s tim da 30 milijuna kuna svakako nije dovoljno za poduzetnike.
Filipović je odbacio takve tvrdnje, nabrojavši koje sve velike hrvatske kompanije koje imaju svoje sjedište upravo u Rijeci.
Tijekom daljnje rasprave o izvršenju proračuna, koja se pretvorila u raspravu o riječkom poduzetništvu, HDZ-ov Josip Ostrogović također je pitao koliki je stvarni riječki dug. Ostrogović je kazao kako se tijekom kampanje cijelo vrijeme obmanjivao javnost o visini duga.
“Iz ovog izvještaja o izvršenju proračuna vidi se da je dug Grada Rijeke 145 milijuna kuna”, ustvrdio je Ostrogović koji je vijećnike podsjetio na to da je na prošloj sjednici Gradskog vijeća na ovu istu temu stigao odgovor iz gradskih službi da je riječki dug 70 milijuna kuna.
Nezavisni vijećnik Davor Štimac ustvrdio je da se u medijima želi stvoriti lažna slika o gradskom suficitu koji se zapravo zasniva na kreditnom zaduženju Grada.
“No kako se zapravo puni gradski proračun doznat ćemo vrlo brzo, čim dobijemo rezultate popisa stanovništva. Tada ćemo znati koliko ljudi uopće živi u ovom gradu. Meni se čini da nas ima jako malo, sve manje”, poručio je Štimac.
Na prozivke vijećnika o gradskom dugu odgovorio je pročelnik za financije Ante Mađarić, rekavši da je 31. 12. 2020. godine kumulativni minus grada i proračunskih korisnika bio 145 milijuna kuna, dok je u šest mjeseci 2021. godine ostvaren višak od 42.9 milijuna kuna.
“Dakle, još uvijek ostaje manjak od 102.1 milijuna kuna koji će se pokriti u idućem razdoblju. To može biti i do konca ove godine, ali može biti i do 2026. godine, što je u našem planu. Vrijeme će pokazati koliko brzo ćemo pokriti preostali manjak”, pokušao je vijećnicima objasniti Mađarić koji je Ostrogoviću odgovorio da ne postoji stanje duga, već stanje dospjelih i nedospjelih obveza.
“Bitno je navesti da je stanje dospjelih obveza, dakle nečeg što je Grad trebao platiti, a nije, iznosi oko 52 milijuna kuna. To je za oko 26 milijuna kuna manje nego na početku godine, što najbolje govori o tome koliko je Grad uspio smanjiti svoje obveze”, naglasio je Mađarić.
