Unija Kvarnera: Život, sigurnost, veza s tradicijom i održivi razvoj otočana tretira se kao luksuz @ Rijeka

Prema riječima članova Senata Unije Kvarnera Đanina Sučića i Valerija Jurešića, nebriga o otočanima poprimila je zabrinjavajuće razmjere, a dva aktualna primjera su odustajanje od nabavke medicinskih helikoptera i ignoriranje problema alohtone divljači.

Rijeka – Hrvatska neće nabavljati medicinske helikoptere za hitnu helikoptersku medicinsku službu HEMS, informacija je dobivena iz Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske koja je, malo je reći zabrinjavajuća, ne samo za otočane, već i za osiguranje adekvatne kvalitete sigurnosti u turističkom sektoru. Dostupna hitna pomoć čini posjetitelje sigurnijima i zasigurno poboljšava dojam o Hrvatskoj kao zemlji koja se brine, ne samo o svojim stanovnicima, već i gostima koji nas posjećuju, uvodno je objasnio član Senata Unije Kvarnera, Đanino Sučić, ujedno i vijećnik u Županijskog skupštini Primorsko-goranske županije na konferenciji za novinare na temu života na otocima.

Objasnio je kako je u Hrvatskoj  2015. godine, kao pilot projekt, uveden sustav HEMS tijekom kojeg su dva specijalizirana helikoptera, s posadama i stručnim medicinskim timom osigurali bolju dostupnost pomoći, a prema javno dostupnim informacijama, i do 20 posto manje troškove po satu leta.

– Rezultat projekta HEMS? Tijekom probnog razdoblja, kroz 219 intervencija, sve unesrećene osobe prevezene su do bolničkih centara unutar ”zlatnog sata”. Dakle, vrlo je jasno da ovdje govorimo o ljudskim životima. Međutim, nakon probnog razdoblja, sustav se vratio na korištenje starih vojnih helikoptera Mi8 koji su korišteni i ranije. Ne vidim opravdani odgovor na pitanje zašto posebice s obzirom na to da su vojni helikopteri doslovce sanitetski prijevoz, često bez medicinskog osoblja pa posada helikoptera nerijetko pruža prvu pomoć, porađa trudnice i slično. Uz to, od trenutka poziva do paljenja motora prolazi i preko 20 minuta s tim da ti helikopteri slijeću skoro isključivo na pripremljene heliodrome i zračne luke smanjujući dostupnost svoje usluge, istaknuo je županijski vijećnik Sučić te upitao kako je moguće da se život i sigurnost otočana, kao i onih koji na otoku borave, može tretirati kao luksuz ili komfor.

Član Senata Unije Kvarnera, Valerij Jurešić  nadovezao se s još jednom, gorućom otočnom temom –alohtonom divljači.

– Nacrt prijedloga Zakona o otocima gura otoke prema trajnom gubitku veze s tradicijom i osnovom njihova održivog razvoja. Konačnog popisa divljači koja smije obitavati na otocima nema, zaštita poljoprivredne djelatnosti ne postoji isto kao ni obveza  izlova divljači koja je zabranjena na otocima. Oslanjati se na posebne propise koji će to odvojeno definirati je već viđeni oblik pometanja problema pod tepih, rekao je Jurešić.

Naglasio je kako se problem divljih svinja, lopatara i čagljeva na otocima ne smije omalovažavati, niti odgađati oštro suočavanje s njim.

– Otoci će se pretvoriti u ljetovališta na kojima se u hotelima stranih vlasnika prodaje uvozna janjetina i sir, a od održavanje šetnica i biciklističkih staza će se polako odustati pod izlikom da je preskupo i izloženo napadima divljih zvijeri. Stoljeća pripitomljavanja otočnog prostora odbacit ćemo zajedno s otočanima, sve u korist malih zainteresiranih skupina koje će rasprodati taj zapušteni prostor. Je li to cilj Zakona o otocima, pitanje je s kojim su članovi Senata Unije Kvarnera zaključili svoju tiskovnu konferenciju.