Zašto se možemo ugledati na Finsku: Kako će iskustva s dalekog sjevera pomoći razvoju naše regije

Piše ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić

Zašto se možemo ugledati na Finsku: Kako će iskustva s dalekog sjevera pomoći razvoju naše regije

Helsinki

Ravnatelj Regionalne agencije PGŽ Vedran Kružić piše o razlozima zašto se naša država, regije i institucije mogu ugledati na uspješan primjer (model) s dalekog sjevera Europe.

Vedran Kružić

Zašto Finska? Upravo se dovršava finsko 6-mjesečno predsjedanje EU koje će u prvoj polovici 2020. od Finaca preuzeti upravo Hrvatska. Uz Irsku, Slovačku i Dansku, Finska je brojem stanovnika usporediva članica EU s Hrvatskom. Finska je država od 5 milijuna stanovnika. Do pada socijalizma Finska je kao i hrvatska balansirala na rubu „željezna zavjese“ između Zapada i Istoka te je kao i naša zemlja u 90-te godine prošlog stoljeća ušla gubitkom svojeg najvažnijeg ruskog tržišta te doslovno kretala od početka.

Najvažniji razlog zbog čega je potrebno pažljivo proučiti i razmisliti  o finskom modelu jest uspješan društveni model i eksperiment koji je poljoprivredno, europskim kriterijima ispodprosječno bogato,  društvo transformirao pretvorivši ga u jednu od najmodernijih, najuspješnijih i najkonkurentnijih nacija svijeta a da pritom nije u potpunosti izgubljen koncept države blagostanja te je izbjegnuta erozija srednje klase koja je svugdje u modernom svijetu nositelj razvoja.

Finska je već dulji niz godina globalni inovacijski lider. Uz Švedsku već godinama najinovativnija država EU prema kriterijima funkcioniranja inovacijskog ekosustava. Kvalitetna i otvorena suradnja sveučilišne zajednice i gospodarstva, spremnost nacionalnih vlada kroz desetljeća za financiranje i ulaganje u društvo i ekonomiju znanja, snažna društvena i politička podrška ulaganjima u istraživanje i razvoj te spremnost na implementaciju i korištenje novih tehnologija, stvaranjem novih industrija, poduzetničkog ekosustava te otvaranjem dobro plaćenih radnih mjesta, postavile su Finsku na globalnu inovacijsku mapu. Broj inovativnih tvrtki u strukturi gospodarstva jedan je od najviših u EU dok je Hrvatska po istom kriteriju 123. na svijetu (World Economic Forum 2018.).

Helsinki

Istraživanje i razvoj u Finskoj danas se značajno financira javnim i privatnim sredstvima. Finska je danas konkurentna država u koju sve više ulažu najvažniji svjetski tehnološki igrači, uspješno zadržavajući svoje talente i privlačeći nove u Finsku. Prosječna neto plaća u iznosu 2.509 € četvrta je po visini u EU.  Finska je svojim ciljem kroz „Viziju Finske do 2030.“ odredila intenzivno ulaganje u istraživanje i razvoj s današnjih 3% na 4% BDP-a. Hrvatska danas ulaže 0.8% svojeg BDP-a.

Finsko društvo i gospodarstvo predvodnici su korištenja digitalnih tehnologija. Već dulji niz godina Finska predvodi EU kao društvo i gospodarstvo koje je najspremnije za novo digitalno doba (DESI indeks 2019). Dostupnost širokopojasnog interneta u Finskoj zagarantirana je ustavom ma gdje živjeli u toj ogromnoj, beskrajnim šumama prekrivenoj državi, površinom 6 puta većoj od Hrvatske.  Finske tvrtke, poglavito one uspješnije, među svjetskim su liderima u brojnim područjima. Dovoljno je spomenuti Nokiu. Posebno se ističe veliki broj  vrlo uspješnih tvrtki koje se bave kreiranjem video igara među kojima je nama najpoznatija Angry Birds. Industrija video igara postaje poduzetnički ekosustav na čijim se temeljima isprepliću multimedija, kreativne industrije i tehnologija. Po Indeksu kreativnog društva Finska se, uz Švedsku i SAD,  svrstava među 3 najkreativnije nacije na svijetu.

Oulu – povijesni svjetionik

Važan preduvjet vodeće pozicije Finske na području tehnološke spremnosti i digitalizacije pronalazimo u činjenici da svi usporedni indeksi ističu upravo kvalitetu ljudskih resursa (1. Global Human Capital Index 2018.). Ljudi čine Finsku. Kvaliteta života i standard građana na visokom su mjestu prioriteta u Finskoj. Finski obrazovni sustav jedan je od vodećih u svijetu što dokazuju brojna testiranja učenika (PISA). Finska u obrazovanje ulaže 7% BDP-a (RH 4.6%). Uz Norvešku vodeća su nacija po postotku radno aktivnog stanovništva koje pohađa formalne i neformalne formate cjeloživotnog učenja, 29% dok je Hrvatska među tri članice EU gdje je taj postotak manji od 3%. Više od 25% stanovništva volonterski aktivno participira u organizacijama i na projektima civilnog društva (3. u EU) , u Hrvatskoj 6% (Eurostat 2015.).

Finci su posebno ponosni na svoj obrazovni sustav. Njega karakteriziraju škole u kojima nema standardiziranog ocjenjivanja i testiranja, u kojima se razvijaju znanja i vještin potrebne za život, iznimno visoka selekcija nastavnika i profesora (samo 10% prijavljenih na pedagoške studije iste upisuje), izniman status nastavnika u društvu, visoka autonomija kreiranja i provedbe kurikuluma i školskih programa lokalne samouprave, škola i samih učitelja, snažno strukovno obrazovanje, besplatno obrazovanje te besplatni obroci za svu osnovnu i srednjoškolsku djecu. Obrazovni se sustav temelji na svijesti o kolaboraciji naprema kompetitivnosti, stvaraju se karakteristike prilagođene modernom svijetu, baziran je na igri a djecu se ne opterećuje domaćim zadaćama već su poslijepodneva i vikendi namijenjeni igri. Broj 1 obrazovni sustav na svijetu i veliki izvozni proizvod koji mnogi žele kopirati.

Finska je danas, sukladno svjetskim relevantnim indeksima, država s najvišim društvenim povjerenjem u vlastite institucije na svijetu (World Economic Forum 2019.). Funkcioniranje institucija je na najvišoj razini čemu u prilog govore pokazatelji iznimno niske korupcije, značajno smanjenje birokratskog opterećenja uvođenjem digitalnih tehnologija u  javni sektor, domene u kojoj je godinama neprikosnoveni europski lider (EU Digital Economy and Society Index 2019.). Uz Norvešku Finska je medijski najslobodnija  država svijeta  (World Press Freedom Index 2019.). Svjetski su lider u neovisnosti sudstva, učinkovitosti pravosudnog sustava (World Economic Forum 2019.). Finska provodi značajnu teritorijalnu reformu kojom želi provesti daljnju regionalizaciju i decentralizaciju stvarajući fiskalno snažne regije i urbane aglomeracije. Finska je jedna od država koja ekperimentira koncpetom zagarantiranom osobnog dohotka, za zaposlene i nezaposlene, kao i uvođenjem umjetne inteligencije u javni sektor i pružanje usluga građanima što odaje dojam o iznimnoj okrenutosti društvenim inovacijama.

Iz navedenog se nameće važan zaključak. One nacije koje predvode svjetski poredak na listama konkurentnosti, inovacijske uspješnosti i digitalnog razvoja, upravo su one koje su najviše rangirane na indeksima zadovoljstva životom. Poglavito Finska, Švedska, Danska, Nizozemska (World Happines Report 2018., Life satisfaction in EU). Finska je država koju karakterizira visoka razina jednakosti.  Iznosi osobnih dohodaka, koristeći GINI Index,  svrstava ih među 4 EU članice s najizjednačenijim dohocima. Osjećaj sigurnosti za same građane i njihovu djecu jedan je od najvećih na svijetu a subjektivni osjećaj nepravde i nefunkcioniranja društvenih mehanizama nepostojeći (Better Life Index OECD).

Helsinki

Nacija od 5 milijuna stanovnika može postati svjetski lider ukoliko vizija i strategija o vlastitoj transformaciji,  donesena prije 50 godina, kada se Finci pridružuju društvu najrazvijenijih država svijeta OECD-u, društvenim konsenzusom i neodstupanjem od dugoročnih razvojnih javnih politika,  biva provedena u djelo. Pritom potpuno zapostavljajući trenutne političke populističke pobjede, strateški se usmjeravajući održivom, tehnološki pokretanom, društvenom razvoju, ostavljajući budućim generacijama, političkim i financijskim dugovima, neopterećen društveni model koji se danas pokazuje iznimno uspješnim i održivim, na ponos ovih ljudi s krajnjeg sjevera Europe. Finsku narav ponajbolje opisuje, u njihov DNA i identitet duboko otisnut, izraz „sisu“ – koji se najlakše prevodi kao ustrajnost ili upornost, unutarnju snagu,  na što su Finci iznimno ponosni.

Finsko se društvo ne bavi podjelama, ideologijama i prošlošću. Njihovo društvo ne karakteriziraju nedovršene i disfunkcionalne institucije, neopravdano političko kupovanje društvenog mira, kultura izbjegavanja plaćanja poreza, nespremnost na cjeloživotno usavršavanje i učenje, nekultura suradnje, te brojni  nespomenuti faktori koji onemogućuju ostvarivanje ozbiljnijeg rasta te podizanja kvalitete i standarda života građana.

Ekipa Regionalne razvojne agencije PGŽ

Kao Razvojna agencija pokrenuli smo i aktivno sudjelujemo u konceptu „PGŽ-pametna regija“,  pomažući gradovima i općinama te javnim institucijama u podizanju kvalitete života i standarda života implementacijom pametnih i održivih rješenja i servisa. Smatramo da i mali gradovi i općine, naselja i zajednice moraju biti pametni i održivi a komunalne usluge učinkovite i dostupne. U koncept su uključene brojne inovativne regionalne tvrtke. U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci zajednički unapređujemo preduvjete stvaranja novog inovacijskog ekosustava, poglavito kroz razvoj projekta Inovacijska Arena. Županija sudjeluje u vrlo ambicioznom projektu e-županija, zahtjevnom ulaganju u širokopojasni internet kojim ćemo i ruralna područja naše regije približiti gigabitnom društvu. Županija intenzivnim valom ulaganja omogućuje rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje škola. Posebna pažnja usmjerena je na unapređenju strukovnog obrazovanja. Značajnim ulaganjima sa ciljem uvođenja kvalitetnije i modernije nastave za tržišno vrlo tražene profesije kroz EU projekte vrijednije od 100 milijuna kuna. U razvoju programa i inovativnosti strukovnog obrazovanja međunarodne partnere pronašli smo –  upravo u finskim ekspertima.

Više o aktivnostima Razvojne agencije PGŽ možete pročitati na portalu: www.prigoda.hr!

Prigoda – Razvojna agencija posvećena pametnom i održivom razvoju Primorsko-goranske županije

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!