Završena restauracija prvog dijela namještaja s broda Galeb

Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada tzv. Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Tita i njegove pratnje prilikom državničkih putovanja i susreta. Na toj se palubi kreirala svjetska politika u doba Hladnog rata, pa su u salonima Šetne palube boravili šefovi država: Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie,  Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen i drugi.

Rijeka – U Muzej grada Rijeke ovih je dana stiglo prvih 38 primjeraka restauriranog namještaja s broda Galeb. Riječ je o namještaju koji je predan na restauraciju u dogovoru s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Rijeci, a izvorno se nalazio u brodskom malom salonu te apartmanima Josipa Broza Tita i Jovanke Broz.

Tito, Jovanka, Naser i supruga

Muzej je suradnik u projektu „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, čiji je nositelj Grad Rijeka, a partneri Turistička zajednica grada Rijeke i Sveučilište u Rijeci. Cilj projekta je obnova i stavljanje u funkciju dva reprezentativna  spomenika kulture – motornog broda Galeb i palače Šećerane u sklopu kompleksa Benčić. U dijelu koji se tiče Galeba, Muzej je zadužen za osmišljavanje koncepcije i scenarija stalnog postava, pribavlja materijale (predmete, fotografije, arhivske filmove) i surađuje s projektantima u realizaciji  postava. U suradnji s Konzervatorskim odjelom, također organizira inventarizaciju, pohranjivanje i restauraciju namještaja, opreme i ostalog inventara s Galeba.

Muzej je ove godine preuzeo sav pokretni inventar s broda. Riječ je o namještaju, elektronskoj opremi i tehničkoj dokumentaciji koja je ostala sačuvana na Galebu. Inventar je popisan, a početkom srpnja je raspisan javni poziv za restauraciju prvih dijelova namještaja.

Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada tzv. Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Tita i njegove pratnje prilikom državničkih putovanja i susreta. Na toj se palubi kreirala svjetska politika u doba Hladnog rata, pa su u salonima Šetne palube boravili šefovi država: Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie,  Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen i drugi.

Namještaj je restaurirala viša restauratorica Svjetlana Chris Dokić. Izvedeni su radovi vezani uz restauraciju drva, tapeciranje, popravak brava i okova, izradu ključeva te zamjenu stakala, gdje je to bilo potrebno. Namještaj je pohranjen u Muzeju grada, u kojem će se nalaziti do završetka obnove broda, kada će biti vraćen na svoje originalne pozicije.

O unutrašnjem uređenju broda i namještaju sa Šetne palube

Nakon vađenja potopljenog broda s dna riječke luke (brod je bio potopljen pod imenom Kiebitz od studenoga 1944. do ožujka 1948.), naručen je projekt rekonstrukcije broda te uređenja njegova interijera. Za taj je posao zaduženo riječko poduzeće Brodoprojekt, osnovano 1946. godine. I ne samo tada – Brodoprojekt je bio zadužen za izradu sve projektne i izvedbene dokumentacije rekonstrukcija i remonta Galeba od 1948. do 1990. godine. Galeb je od 25. travnja 1959. do 12. lipnja 1960. bio na velikom remontu u Uljaniku, gdje mu je produžena šetna paluba prema krmi, stavljena obloga paluba u tikovini, a prostor velikog salona / blagovaonice za goste u pramčanom dijelu šetne palube izravnat je  i proširen. Saloni i kabine šetne palube su tada opremljene danas sačuvanim namještajem.

Uređenje interijera bio je posao ing. Zorka Laha. U tom se trenutku imalo iskustva s dužih državničkih putovanja na Daleki istok 1955. i 1958. godine. Zadaća koju je dobio bila je omogućiti putnicima udobnost i laku upotrebu namještaja i ostalih dijelova interijera, što se odnosilo na individualni smještaj,  protokolarne obveze te svakodnevne životne funkcije.

Namještaj Šetne palube karakteriziraju „čiste“ linije bez nepotrebnih skokova ili ukrasa, također elegantne krivulje i „čisti“ geometrijski oblici koji stvaraju nenametljiv izgled. Takav dizajn pomaže u naglašavanju funkcionalnosti, što je važno obilježje namještaja izrađenog nakon Drugog svjetskog rata. Lakoća i prozračnost prostora postignuti su smještanjem elemenata na visoke i tanke klinaste noge koje podižu i najteže primjerke namještaja, dajući eteričan osjećaj prostoru. Dodatna odlika namještaja toga vremena  je visoka kvaliteta materijala i izrade, čemu se često može zahvaliti strukturno i estetsko kasnije dobro stanje pojedinih elemenata. Tada se, pored drva, koriste novi materijali, poput šperploče, metala, stakla, vinila i plastike. Namještaj Galeba je dizajnerski, ali izrađen u duhu vremena, uz manje odmake nastale korištenjem tzv. tradicionalnih materijala poput drva i furnira, s novitetom šperploče, dok su od još novijih materijala korišteni staklo i metal. Pleksiglas i vinil nisu korišteni.

Zorko Lah

Rođen je 1905. godine u Gabrovcu kod Trsta, a Srednju tehničku školu u Ljubljani (Građevinski odsjek) završio je 1926. godine. Surađivao je sa slikarem  Augustom Černigojem, zahvaljujući kojemu je upoznao Gustava Pulitzera, vlasnika tvrtke za projektiranje opreme biroa S.T.U.A.R.D. (Studio d`Architettura e Decorazione) iz Trsta, gdje se i zaposlio. Projektirao je opremu za brodske interijere u duhu modernog funkcionalizma. Godine  1949. zaposlio se u riječkom Centralnom birou za projektiranje, kasnijem Brodoprojektu. Bio je stručnjak za projektiranje opreme brodova koje se radilo za domaće i strane naručitelje. Među domaćim projektima ističu se brodovi iz serije „Pjesnici“ (1950.), značajni po tome što su prvi putnički brodovi građeni u Jugoslaviji nakon rata. Lah je također izradio projekte renoviranja upravne zgrade poduzeća Jugoturbina u Karlovcu (1952.), gradnje zgrade tvrtke Vulkan u Rijeci (oko 1953.) i adaptacije prostora uprave pulskog brodogradilišta Uljanik (1954.).

.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe { width: 100% !important; }
error: Sadržaj je zaštićen !!