Život nakon EPK: Primjeri dosadašnjih nositelja titule pokazuju što bi se s Rijekom moglo dogoditi 2021. godine
Kopenhagen je imao titulu EPK još prije 24 godine, a i dalje se koriste objekti koji su bili financirani novcima iz sredstava namijenjenih za EPK. S druge strane, Solun u Grčkoj je prije 23 godine imao istu titulu, razvili su niz gradskih prostora zahvaljujući EPK-u, da bi se pojavili problemi s korištenjem prostora zbog nedostatnih sredstava za održavanje i prostori su jednostavno propali.
Rijeka – Rijeka je napokon postala Europskom prijestolnicom kulture. No, što sada? Što bi nam to moglo pozitivnoga ili negativnoga donijeti? Rijeka nije jedini grad koji će ove godine imati tu titulu, već i živopisni irski gradić Galway u kojemu nema više od 80.000 stanovnika.
Galway
Kako je ova titula do sada utjecala na europske gradove? Idemo prvo redom. Sve je počelo prije 35 godina prijedlogom Meline Mercouri, tadašnje grčke ministrice kulture, koja je predložila da se imenuje Europski grad kulture svake godine kako bi se zbližili građani članica unije. Preimenovan je Europskom prijestolnicom kulture 1999. godine, a od 2000. do danas zemlje koje prednjače su Španjolska i Italija, čiji su gradovi izabrani tri puta, s tim da su njihovi gradovi Firenca i Madrid izabrani i u periodu do 2000. godine.
Istražujući, jasno je da su europski gradovi koji su imali titulu EPK to i dobro iskoristili – recimo francuski grad Marseille se smatrao dosadnjikavim gradom da bi zatim, prema istraživanjima, u očima stanovnika, postao prava turistička meka, dinamičniji i otvoren prema različitostima. Kopenhagen je imao titulu EPK još prije 24 godine, a i dalje se koriste objekti koji su bili financirani novcima iz sredstava namijenjenih za EPK.
Marseille – Museum of European and Mediterranean Civilisations
O posjećenosti i turizmu samoga grada ne moramo ni govoriti. S druge strane, Solun u Grčkoj je prije 23 godine imao istu titulu, razvili su niz gradskih prostora zahvaljujući EPK-u, da bi se pojavili problemi s korištenjem prostora zbog nedostatnih sredstava za održavanje i prostori su jednostavno propali. Ima li to onda ipak veze samo sa mentalitetom ili pametnijim planiranjem?
Luxembourg je na primjer, imao limitiran broj glavnih događanja, mali broj umjetničkih tema, pa je zbog toga bio nedovoljno promoviran stranim gostima. Prisjetimo se i susjedne Slovenije i Maribora, osim što su imali problem sa vraćanjem dugova, mnogo se planiranog nije izgradilo, poput knjižnice i kazališta. Građani su za to okrivili osobni interes odlučujućih pojedinaca i izašli na ulice, a EPK je proglašen fijaskom za Maribor.
Maribor
Zanimljivo je da su države koje se nisu usrećile dugoročno EPK-om bliže nama – Grčka za koju je sinonim „stečaj“ već godinama te veličinom male države poput Slovenije i Luxembourga. Što se riječkog turizma tiče, veliku ulogu u njemu imaju PR i marketing, što onog Turističke zajednice Grada Rijeke, što od same ekipe Rijeka 2020. Prema podacima Svjetskog vijeća za putovanja i turizam, 2015. godine, turisti su najviše posjećivali određene destinacije zbog odmora i rekreacije, a zatim zbog poslovnih motiva. Kultura tu ne kotira pretjerano visoko, otprilike 20 posto turista je ponukano željom za posjetom određenoj kulturnoj atrakciji ili događanju.
Prosječni budžet koji gradovi imaju za EPK iznosi oko 70 milijuna eura, zapadnjaci dobivaju više, istočnjaci manje. Rijeka je budžet planirala na razini nešto većoj od 30 milijuna eura. Postavlja se pitanje hoće li iznos koji Rijeka trenutno ima za EPK iz raznih izvora sredstava, biti dovoljan da se „podigne“ grad? Naravno, „živnut“ će ona kroz ovu godinu, no što nakon 2020. godine?
Glasgow
Hoće li imati za ponuditi nešto što će turiste natjerati da se ponovno ovdje vrate? To za sada ne možemo znati, ali poučeni istraženim, možemo zaključiti da je titula EPK mnogim gradovima, koji su tu priliku znali pametno iskoristiti, širom otvorila vrata. Škotski Glasgow, francuski Lille, mađarski Pečuh i finski Turku, postali su kulturna središta na visokom nivou dok su bili EPK.
Glasgow je prije toga imao prilično loš imidž zbog društvene i ekonomske situacije te smanjenja industrijskih aktivnosti. Odlučili su se usredotočiti na kulturu kako bi podigli grad na nivo i upravo su to i uspjeli napraviti, što je potaknulo druge „neugledne“ europske gradove da učine isto. Primjer je engleski Liverpool, koji je također kulturom nadvladao problem politike, ekonomije i kriminala, a uz njega stoje i gradovi kao što su Helsinki, Graz, Linz i Talinn. Sve su to primjeri većih i razvijenih zemalja od Hrvatske, pa je jako vjerojatno da mentalitet i znanje o raspolaganju s novcem onih koji imaju ovlasti upravljati njime, igraju najveću ulogu.
Rijeka ima ambiciozne planove, povijest joj ide u korist, pa bi ovo mogla biti dobra prilika za razvoj. Osim u slučaju da se ne pusti sve ono na čemu se radilo prethodnih godina (vezano uz EPK) i ove 2020. godine, pa ne bude slučaj kao s grčkim Solunom ili slovenskim Mariborom.
