Akcija mladih i Unija Kvarnera predstavili dio programa: Promet 21. stoljeća
Kao treću važnu točku istaknuo je izgradnju komunalnih garaža na rubnim dijelovima šireg centra grada (Industrijska ulica) koje bi u svojoj ponudi imale odmah mogućnost najma električnog bicikla ili romobila.
Rijeka – Vedran Vivoda, kandidat Akcije mladih i Unije Kvarnera za gradonačelnika Rijeke i Alan Sanković, kandidat Akcije mladih i Unije Kvarnera za zamjenika gradonačelnika Rijeke, te Jadranka Horvat, prometna stručnjakinja u timu, predstavili su danas na tiskovnoj konferenciji dio programa pod nazivom PROMET 21. STOLJEĆA.
Vedran Vivoda je naglasio da je trenutno stanje prometa, što cestovne infrastrukture, što javnog prijevoza, daleko od zadovoljavajućega, a kamoli da to izgleda kao nešto iz 21. stoljeća. -Na žalost ceste su nam poput harlekinovih hlača, javni prijevoz neredovit i često nedostatan, a o modernim tehnologijama i pametnim rješenjima se niti ne razmišlja, kazao je Vivoda.
-Za početak ću krenuti s temom svih izbora zadnjih 20 godina, a to je autobusni kolodvor. Rješenje koje mi predlažemo je kolodvor za međugradski prijevoz i prigradski prijevoz na Delti, na području sadašnjeg kolodvora za prigradski promet. To rješenje je prometno jako dobro jer autobusni ne ulaze u centar grada već ulaze i izlaze direktno na cestu D-404. Uz to, za normalnu cijenu možemo izgraditi autobusni kolodvor na tom mjestu poput Osijeka koji je izgradio kolodvor s 18 perona za 18 milijuna kuna. Samo ću napomenuti da je grad Rijeka potrošio do sada već 50 milijuna kuna na nevidljivi kolodvor, istaknuo je Vivoda te nastavio s drugom važnom točkom.
-Drugo što smatramo veoma važnim je nastavak izgradnje gradske željeznice. Mi je vidimo kao novu žilu kucavicu javnog prijevoza. Uz prilagođeni vozni red autobusa i uvođenja novih linija sjever – jug, poput riblje kosti sa središtem koji čini željeznica, dobili bi učinkoviti i jeftiniji javni prijevoz. Svime time bi se sadašnjih 40 posto građana koji idu na posao javnim gradskim prijevozom povećao na 60 posto kroz nekoliko godina, kazao je Vivoda.
Kao treću važnu točku istaknuo je izgradnju komunalnih garaža na rubnim dijelovima šireg centra grada (Industrijska ulica) koje bi u svojoj ponudi imale odmah mogućnost najma električnog bicikla ili romobila. -Najam alternativnih prijevoznih sredstava ili karta za javni prijevoz bile bi besplatne, tj. karta od parkinga bi vrijedila i kao karta za javni prijevoz ili za najam, kazao je Vivoda.
Jadranka Horvat osvrnula se na održavanje i uređenje prometnica. – Zabranilo bi se segmentno krpanje te nanošenje asfalta u manjoj dimenziji od 3×2 m, odnosno što god da se radi, izrezao bi se dio asfalta prilikom asfaltiranja najmanje do središnje crte i onda najmanje dva metra u dužinu, kako bi se spriječila različitost u tarnoj podlozi ispod kotača, te osjećaj da neprestano prelazite preko rupa i izbočina na cesti koje kvare dijelove podvozja vašeg prijevoznog sredstva.Također na potrošenim dijelovima kolnika, odnosno tamo gdje je asfalt već za zamjenu ali nema rupa ni fizičkih oštećenje , zbog toga što je izlizan i ne ostvaruje se dobar kontakt kotača s podlogom (proklizavanje ) izmijenila bi se asfaltna podloga ili se primijenili takozvani agregati u boji protiv klizanja (nova vrsta materijala) koji imaju dvostruko svojstvo. Svojim bojom upozoravaju na nailazak nečega u prometu (pješački prijelaz, znak stop, blizina vrtića i škole) , a sastavom od porculanskih čestica u boji koje imaju svojstva neklizajućeg, otpornog na habanje, ekološki prihvatljivog materijala. Ovo je nova tehnologija koja je ekološka i s niskim troškovima, radnom snagom i vremenom, a može učinkovito produljiti vijek trajanja ceste, uvelike smanjujući troškove obnove i održavanja cesta, kazala je Horvat.
Osim održavanja prometnica istaknula je kako su bitna stavka i izgradnja malih komunalnih garaža u kvartovima. -Primjer je izgradnja garaže Rastočine. Prometni kolaps na Rastočinama moguće je riješiti izgradnjom podzemne/garaže na katove na mjestu sadašnjeg dječjeg vrtića, ili izgradnjom nadvožnjaka iznad postojeće ceste, koji bi omogućavao vožnju u suprotnim pravcima, uz bočno parkiranje. Tako bi se povećali za dvostruko postojeći parkirališni kapaciteti. Od ostalih parkirnih kapaciteta potrebno je nastaviti izgradnju kompleksa Zapadna Žabica u drugom svojstvu i garažu u sklopu kompleksa putem gradske tvrtke Rijeka plus, rekla je Horvat.
Istaknula je i da im je izrazito bitno planiranje i obilježavanje pješačkih traka i staza, naročito u blizina javnih ustanova. -Postavile bi se dodatne prometne signalizacije – inovativna upozorenja uz pješačke prijelaze, te bolje osvjetljenje, te obnova horizontalne signalizacije –zebri i oznaka za parkirališna mjesta. Planiranje prometne infrastrukture mora biti tako da nema “slijepih cesta”, odnosno svaka cesta ako je moguće mora izaći ili biti spojena s drugom cestom. Izrazito je bitno rekonstrukcija i način obilježavanje parkirnih mjesta, bez mjesta na trotoarima i s naglaskom više mjesta za osobe s invaliditetom, kazala je i dodala nužnost izgradnje višenamjenskih punionica motornih vozila(plin, motorna goriva, elektro punionica) u vlasništvu grada gdje je to prostorno moguće, te obavezno širenje mreže elektro punionica za elektro vozila.
Alan Sanković se osvrnuo na moguća pametna rješenja u prometu. Prije svega ona koja su jednostavna za uvesti i nisu nikakva mudrost ni trošak, a sastavni su dio prometa modernih gradova odavno. -Uvesti informatički sustav pametnog parkiranja gdje će se online vidjeti trenutno slobodna parkirna mjesta, te time skratiti vrijeme potrebno za pronalazak slobodnog parkirnog mjesta.) te izraditi sustav povoljnije naplate parkiranja od sadašnjeg. Autotrolej – izrada aplikacije koja pokazuje gdje se koji autobus na gradskoj liniji nalazi te očekivano vrijeme dolaska na autobusnu stanicu. Ugradnjom LCD panela isto bi bilo moguće vidjeti i u samoj stanici. Također omogućiti plaćanja vožnje u autobusima modernim sredstvima plaćanja putem pametnih telefona (sms ili aplikacija pay do koja već postoji za plaćanje parkinga ili slična), istaknuo je Sanković.
Izdvojio je i ”pametne semafore” – inovativni sustavi za integralno upravljanje prometom (Pametni gradovi i promet). -Putem elektroničkih senzora (brojači prometa, radar i kamere) koji broji promet, te uz pomoć strojnog učenja anticipiraju prometne gužve i prometno opterećenje kako bi ravnomjerno propuštali vozila. Putem iste mreže senzora moguće je napraviti aplikaciju – info centar za praćenje prometa koja bi vozačima na području grada rijeke javljala zastoje u prometu , ili radove na cesti uključujući i one interventne (jer bi se javne službe povezale u sustav i javljale za svoje radove na prometnicama). Tako promet bi tekao puno lakše, zaključio je Sanković.
Sustav Gradskog najma auta (Carpooling), nastavio je Sanković, ističući kako veliki gradovi, smatraju prometni stručnjaci , s ciljem smanjenje emisije ugljikovodika, i zakrčenosti urbanih jezgra gradova te nedostatka parkirnih mjesta uvode pomalo putem svojih gradskih tvrtki uslugu carpoolinga električnih vozila. -Već sad postoje na tržištu elektroauti malog dometa, dimenzija i cijene poput Citroen Ami One (cijena ispod 6000 eura)koji za cilj imaju upravo gradsku publiku. Zašto grad Rijeka ne bi preko svog komunalnog poduzeća ”Rijeka promet” ponudio građanstvu povoljniju uslugu kratkoročnog najma električnog auta, čiji najam funkcionira isto poput najma Boltovih romobila koje vidimo na svakom koraku. Jedina razlika bi bila da takvo vozilo preuzimate na parkirnom mjestu i na kraju uporabe parkirate na označeno parkirno mjesto i što bi umjesto privatnog poduzetnika zarada odlazila u gradsku kasu. Cestovni promet najveći je generator onečišćenja okoliša po jedinici izvršenog prijevoza. Zato ćemo za električne automobile, kao ekološku mjeru, omogućiti besplatno parkiranje u svim parkirnim zonama do trenutka kada ti automobili prijeđu 20% registriranih vozila na području grada Rijeke, naglasio je Sanković.
