Gospodarstvenici raspravljali o ključnom problemu u privredi: Nedostatku kvalificiranih strukovnih kadrova

Za provođenje mjera poticanja zapošljavanja u 2020. godini osigurano je 5 milijardi kuna od čega 70 posto iz EU sredstava, odnosno Europskog socijalnog fonda.

Rijeka – U očekivanju skorog usvajanja novog Zakona o strancima koji je na javnom savjetovanju bio u mjesecu studenom 2019. godine te slijedom najave ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika kao i novog modela uvoza radnika u 2020., HGK ŽK Rijeka organizirala je jučer zajedničku sjednicu strukovnih skupina čije se članice primarno suočavaju s poteškoćama vezano uz nedostatak kvalificiranih strukovnih kadrova.

Gosti predavači bili su Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK te Željko Hanzl, viši stručni savjetnik Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK. Događanju su prisustvovali i  Miro Landeka, predstojnik Ureda ravnatelja HZZ te Željko Marković, predstojnik HZZ Regionalnog Ureda Rijeka.

Prisutnima se uvodnim govorom obratio predsjednik ŽK Vidoje Vujić navodeći kako je ljudski kapital najvažniji čimbenik razvoja svakog poslovnog sustava i društva u cjelini te nedostatak radne snage treba sagledavati u kontekstu sveobuhvatnih, dugoročnih i strateških mjera koje će taj problem rješavati sustavno i na duže vrijeme.

Hanzl je govorio o aktualnom stanju na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i Primorsko- goranskoj županiji. Prema pokazateljima u svim je županijama povećan broj osiguranika mirovinskoga osiguranja i administrativan broj zaposlenih, a smanjen broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti. No pritom je samo u šest županija stopa nezaposlenosti smanjena u kontekstu većeg rasta broja zaposlenih od pada broja nezaposlenih (Gradu Zagrebu, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj i Zadarskoj županiji).

Nove pakete koje čini sedam aktivnih mjera politike zapošljavanja Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje predstavili su Lončar i Marković. To su potpore za zapošljavanje, usavršavanje, samozapošljavanje, za obrazovanje i osposobljavanje, potpore za javni rad, za očuvanje radnog mjesta i potpora stalni sezonac. Za provođenje navedenih mjera u 2020. godini osigurano je 5 milijardi kuna od čega 70 posto iz EU sredstava, odnosno Europskog socijalnog fonda.

Osnovni je cilj mjera aktivne politike zapošljavanja pojednostaviti procese zapošljavanja radne snage prateći realne tržišne potrebe.

Naposlijetku, savjetnik Vidović govorio je o najavljenoj liberalizaciji tržišta rada i novom Zakonu o strancima čije je donošenje moguće sredinom godine. Ukoliko se prijedlozi usvoje, Zakon bi donio mnoge novine poput obveze da poslodavac prije uvoza strane radne snage provjeri sa HZZ postoji li tražena radna snaga prije svega na domaćem tržištu, vršenja provjere od strane HZZ da je poslodavac ispunio sve obveze javnih davanja, provjere je li poslodavac u pravno nepovoljnom položaju te se protiv njega vode postupci…