Grad Rijeka ima u vidu da sufinancira obrte za čuvanje djece

U ovom trenutku okolnosti ne dopuštaju iznalaženje dodatnih sredstava za sufinanciranje obrta za čuvanje djece. Međutim, prijedlog je smislen i ozbiljno je razmotren i svakako je dobro rješenje problema naših sugrađana te ćemo ga imati u vidu za buduća razdoblja, poručuje gradonačelnik Obersnel vijećnici Mičić Badurina.

Rijeka – Postoji li način da se roditeljima koji, zbog prekapacitiranosti postojećih gradskih i privatnih vrtića, ne uspiju upisati dijete u vrtić, sredstva koja bi bila usmjerena na sufinanciranje od strane Grada u takvim vrtićima, preusmjere direktno prema nekom obrtu koji vrši uslugu čuvanja djece, pitala je gradska vijećnica Tea Mičić Badurina gradske institucije.

Naime, roditelji za svoje mališane ostvaruju pravo na sufinanciranje jaslica/vrtića, a koje pravo realno ne mogu svi ostvariti jer za dijete nema mjesta niti u jednom vrtiću koji Grad sufinancira. Gradovi i općine iz prstena, pojašnjava vijećnica, poput Kastva, Matulja i Viškova sufinanciraju smještaj djeteta u obrtu registriranom za djelatnost dadilja, kada se potrebe i interesi djece ne uspiju zadovoljiti redovnim putem na području grada ili općine, odnosno, ako se djeca ne uspiju upisati u ustanove predškolskog odgoja.

Iz odgovora gradonačelnika Vojka Obersnela, može se zaključiti da je Grad Rijeka sklon ovoj opciji, ali postoje određene prepreke.

Grad Rijeka među prvim podržao provedbu projekta „Dadilje“

– Prije svega, treba iznijeti zakonski okvir. Naime, jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to između ostalih i poslove koji se odnose na brigu o djeci predškolske dobi te odgoj i osnovno obrazovanje. Temeljem Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće, pojašnjava Obersnel koji dodaje da je djelatnost dječjih vrtića regulirana nizom zakonskih propisa i u nadležnosti je Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Tea Mičić Badurina

Nadzor nad zakonitosti rada dječjih vrtića provodi prosvjetna inspekcija, a stručni nadzor Agencija za odgoj i obrazovanje. Rad s djecom provode osobe s trogodišnjom ili petogodišnjom izobrazbom na Učiteljskom fakultetu, točnije diplomirani odgojitelji djece predškolske dobi i magistri predškolskog odgoja i obrazovanja. Rad u vrtiću provodi se u skladu s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.

– Vrtić pohađaju djeca u dobi od 6 mjeseci do polaska u osnovnu školu, grupirana u jasličke i vrtićke odgojne skupine. Vrtići zapošljavaju stručne suradnike pedagoškog, psihologijskog i rehabilitacijskog profila koji dodatno pridonose razvoju djetetove ličnosti, daju podršku djeci s teškoćama, ali pružaju i neophodnu podršku roditeljima u svim izazovima koje donosi roditeljstvo. Zakon o dadiljama donesen 2013. godine dao je mogućnost, ali ne i obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, da sudjeluju u sufinanciranju djelatnosti dadilje, sukladno svojim programima. Grad Rijeka je, u suradnji sa Strukovnom udrugom za promicanje dobrobiti djece Portić, bio među prvim gradovima u Republici Hrvatskoj koji je podržao provedbu projekta „Dadilje“ smatrajući da će u konačnici i pružanje mogućnosti izvaninstitucionalne skrbi o djeci pridonijeti zadovoljavanju potreba roditelja za njegom i skrbi njihove djece od strane educiranih osoba. Naime, djelatnost dadilja regulira gore navedeni zakon, a u nadležnosti je Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike čiji inspektori provode nadzor nad radom dadilja. Dadilja stječe stručnu osposobljenost završavanjem programa osposobljavanja za poslove dadilje koji provode ustanove za obrazovanje odraslih u trajanju od 400 sati, a djelatnost dadilje znači čuvanje, brigu i skrb za djecu u dobi do 14 godina, što znači da obuhvaća djecu rane, predškolske i školske dobi, poručuje Obersnel.

Veliki izazovi u donošenju odluke o sufinanciranju obrta za čuvanje djece

– Iz navedenog je vidljiva zakonska i suštinska razlika između djelatnosti predškolskih ustanova i djelatnosti obrta za čuvanje djece, odnosno dadilja. U predškolskim ustanovama se po unaprijed razrađenom programu, odobrenom od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, provodi poticanje cjelovitog razvoja djeteta, strukturirano učenje i učenje u velikoj grupi, djeca se izlažu raznim aktivnostima u timu te socijalizaciji, vježbaju izgovora i komunikacijskih vještina, usmjeravanju pažnje, samostalnosti u svakodnevnim životnim radnjama, stječu predmatematičke i predčitalačke vještine, uče vještinu mirnog rješavanje konflikata, suradnju, solidarnost. Sve ove vještine vrlo su važne za dugoročnu dobrobit djeteta, a stjecanjem stavova i sustava vrijednosti, odnosno društvenih normi, stvara se podloga za emocionalni i intelektualni rast djeteta; stvaraju se temelji za bolji uspjeh u školi, potiču se i grade socijalno-emocionalne kompetencije, motivacija za učenje i radoznalost djeteta, a također se priprema i roditelje na aktivno sudjelovanje u djetetovom obrazovanju. Sve ovo nije moguće steći u obrtima za čuvanje djece gdje se jedna dadilja, unatoč stečenoj kvalifikaciji, nije u mogućnosti na jednakovrijedan način posvetiti djeci o kojoj brine, a koja mogu biti vrlo različite dobne strukture i imati vrlo različite potrebe. Također, vezano za ostvarivanje programa dadilje, nameće se pitanje adekvatne mogućnosti praćenja rada s djetetom čiji se boravak sufinancira, zatim postavljanje kriterija za sufinanciranje ovih obrta (nužnost u situacijama ograničenih financijskih sredstava), određivanje prioriteta smještaja djeteta, praćenje namjenskog utroška sredstava gradskog proračuna itd, kaže Vojko Obersnel koji ističe da sve navedeno predstavlja veliki izazov u donošenju odluke o sufinanciranju obrta za čuvanje djece.

– Vezano za usporedbu s drugim gradovima i općinama, prema našim saznanjima, u pojedinim gradovima i općinama tzv. Riječkog prstena, kao što su Kastav i Opatija, česta je situacija u kojoj su oba roditelja zaposlena u ugostiteljskoj djelatnosti te im je potrebna briga o djetetu u dane vikenda kada predškolske ustanove ne rade te su stoga općine i gradovi donijeli odluku o sufinanciranju obrta za čuvanje djece. Spomenimo da je ove godine, zbog interesa za uključivanje u Projekt Europskog socijalnog fonda na temu „Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ Dječji vrtić Rijeka proveo istraživanje ove potrebe roditelja, ali ona nije utvrđena. Vrijedi spomenuti i da Dječji vrtić Rijeka u Centru predškolskog odgoja Potok u 5 skupina, 2 jasličke i 3 vrtićke, provodi smjenski program, čime zadovoljava potrebe roditelja koji rade u smjenama. Svakako je nužno spomenuti financijsku konstrukciju ovog prijedloga, posebice u kontekstu utjecaja globalne epidemije korona virusa na gradski proračun. Uz sve mjere štednje te pomoći gospodarstvu i građanima, trenutačno je vrlo izazovno osigurati sredstva za poslovanje dječjih vrtića; kako gradskih, tako i vrtića drugih osnivača. U ovom trenutku okolnosti ne dopuštaju iznalaženje dodatnih sredstava za sufinanciranje obrta za čuvanje djece. Međutim, prijedlog je smislen i ozbiljno je razmotren i svakako je dobro rješenje problema naših sugrađana te ćemo ga imati u vidu za buduća razdoblja, poručuje Obersnel vijećnici Mičić Badurina.