Gradonačelnik Filipović predstavio iskustva Rijeke – najspremnijeg grada za digitalnu transformaciju u Hrvatskoj

Riječki gradonačelnik Marko Filipović sudjelovao je na webinaru na kojem su predstavljeni rezultati ovogodišnje Apsolonove studije „Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova, trendovi u digitalizaciji gradova te perspektiva razvoja gradova u novom financijskom razdoblju 2021.- 2027.“ prema kojoj je Rijeka i ovog puta najspremniji hrvatski grad za digitalnu transformaciju…

Rijeka – Prema analizi vodeće hrvatske tvrtke za poslovno savjetovanje Apsolon, Rijeka je najspremniji hrvatski grad za digitalnu transformaciju te bilježi najveći napredak u povećanju svoje digitalne spremnosti zahvaljujući razvoju novih digitalnih rješenja.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović sudjelovao je na webinaru na kojem su predstavljeni rezultati ovogodišnje Apsolonove studije „Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova, trendovi u digitalizaciji gradova te perspektiva razvoja gradova u novom financijskom razdoblju 2021.- 2027.“ prema kojoj je Rijeka i ovog puta najspremniji hrvatski grad za digitalnu transformaciju.

Rijeka je, podsjetimo, prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, ukupni pobjednik, odnosno, i dalje je prvi grad u Hrvatskoj po spremnosti za digitalnu transformaciju te bilježi najveći napredak u povećanju svoje digitalne spremnosti zahvaljujući razvoju novih digitalnih rješenja.
Kompozitni indeks digitalne spremnosti sastavljen je kao ponderirana kombinacija pet indeksa a to su dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana.
U kategoriji velikih gradova Rijeka je vodeća u svih pet sagledanih indeksa.

„Svojim rezultatima Rijeka je visoko podignula ljestvicu i svake je godine podiže još više. Nadamo se da će i drugi gradovi u budućnosti tome približiti“, istaknula je savjetnica za Pametnu upravu Apsolona, Valentina Galijan na današnjem webinaru.

Gradonačelnik Filipović istaknuo je svoje zadovoljstvo što je Rijeka prema Apsolonovom istraživanju zadržala lidersku poziciju.
„Ovo istraživanje dokaz je da gradska uprava Grada Rijeke već gotovo 30 godina ulaže u IT rješenja. S jedne strane, za to je potrebna politička volja, ali i strateški način promišljanja. Smatram kako je to jedan pravac u kojem trebamo nastaviti ići kako bismo našim sugrađanima koliko god je to moguće, omogućili što veću dostupnost naših usluga koje nudimo, u digitalnom obliku“, rekao je gradonačelnik Filipović.

Govoreći o iskustvima Rijeke, gradonačelnik Filipović naglasio je kako je strateško planiranje i razvoj Smart City koncepta kroz Plan razvoja grada Rijeke 2021 .- 2027. nastavak dosadašnjih aktivnosti zbog kojih je Rijeka najspremniji hrvatski grad za digitalnu transformaciju, grad u kojem građani, zahvaljujući modernim tehnologijama i inovativnim rješenjima, svojom uključenošću, kreativnošću i znanjima, u suradnji s javnom upravom, ustanovama i komunalnim društvima, usmjeravaju održivi razvoj grada u kojem žive. Ujedno, strateško planiranje u ovom smjeru osigurava i dalje vodeću poziciju Rijeke u povlačenju EU sredstava. To su samo neki od razloga zbog kojih je u Planu razvoja definiran i horizontalni cilj “Pametna Rijeka 2030.: regionalni hub za jugoistočnu Europu za razvoj i implementaciju pametnih rješenja u upravljanju gradom i gradskom infrastrukturom”, a očekivanja su kako će se do 2030. godine ispuniti vizija Rijeke kao pametnog, otvorenog i otpornog grada.

Kao primjere dobre prakse, svoja su iskustva na današnjem webinaru osim Rijeke podijelili i predstavnici gradskih uprava iz Pule, Dubrovnika i Karlovca.

Podsjetimo, analizom digitalne spremnosti hrvatskih gradova istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka, a glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.