Guverneri na Ekonomskom: Rohatinski govorio o teškim posljedicama recesije, Vujčić pozvao čim brže uvođenje eura
Posljedice Krize iz 2008. godine i dalje su poražavajuće – najveća iluzija je da smo se izvukli bez znatnijih konsekvenca. Više od 180.000 izgubljenih radnih mjesta samo je jedna od crnih statistika recesije u kojoj se nalazimo – direktan je bio bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Rijeka – Ekonomski fakultet u Rijeci jučer su posjetila dva čelna čovjeka HNB, aktualni guverner Boris Vujčić te dr. sc. Željko Rohatinski, guverner s najdužim stažom na poziciji glavnog čovjeka HNB-a koji je objavio svoju novu knjigu „Kriza u Hrvatskoj“.
Željko Rohatinski
– Zahvaljujući hrabrim potezima tadašnjeg guvernera kao i financijskim mehanizmima osiguranja nismo doživjeli dublju krizu i upravo zato vjerujem da danas ćemo čuti i konkretne smjernice za izlaz iz recesije, istaknuo je prof. dr. sc. Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
– Prošlo je već cijelo desetljeće od početka svjetske financijske krize koja je na hrvatsku ekonomiju i društvo ostavila izravne i neizravne posljedice u materijalnom, financijskom, socijalnom, demografskom, ali i idejnom smislu, objašnjava bivši guverner srž svog djelu “Kriza u Hrvatskoj“ prvi puta predstavljenu u Primorsko – goranskoj županiji koja zaokružuje njegov rad i označava kraj profesionalne karijere.
Hrvatskoj je izlazak iz krize trajao duže i sporije od mnogih drugih zemalja – djelomičan uzrok tome nalazi u manjku proaktivnosti državnog aparatu koji se mora osvijestiti novih realnosti u okruženju – snažnijoj ulozi države i jačanju protekcionizma ali i stvaranjem preduvjeta za nove investicijske podvige koje je država u prethodnom razdoblju prepolovila. Poduzeća i privatni sektor nisu i realno ne mogu biti pokretači promjena pogotovo uz teret od 20 posto nenaplaćenih kredita koja ih dodatno opterećuju.
Turizam nije i ne može biti as u rukavu propulzivne ekonomije – jedinom sektoru koji bilježi pozitivne rezultate, ostavljajući iza sebe teret građevinskog sektora, maloprodaje i industrije koji još nisu dosegli rezultate pretkriznih godina a opterećenost na ionako nizak budžet građana je rasla zajedno s rastom cijena komunalija, stanovanja i zdravstvenih usluga koji su u zadnjih deset godina zabilježili porast od 40-ak post.
– Novi investicijski ciklusi ne proizlaze iz Europski fondova – dio investicija proizlazi iz istih ali one nisu temelj većih investicijskih zamaha, objašnjava Rohatinski.
Problem ne vidi u pomanjkanju znanja, već u činjenici da nema hrabrosti, volje a niti konsenzusa za daljnje nužne korake – prelazak u ekonomiju ponude i postepeno napuštanje ekonomije potražnje. Uz vodeću ulogu države faktor uspjeha bit će uspostava suradnje između države, poduzeća i banaka.
U organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ALUMNI i Centar za karijere EFRI održano je istog dana predavanje dr. sc. Boris Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke.
Boris Vujčić
U prepunoj dvorani Aneks na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci tražilo se mjesto više jer, pored velikog interesa studenata, na predavanju su sudjelovali i predstavnici javne vlasti, poznata lica iz bankarskog sektora te brojni gospodarstvenici na čije će poslovanje najviše utjecati prelazak na euro.
– Ulazak u Eurozonu dio je strateškog plana koji proizlazi iz ekonomskih strategija koje kod nas nailaze na plodno tlo za provedbu zahvaljujući pozitivnoj makroekonomskoj klimi i konsolidiranom bankarskom sustavu. Uz sve to uživamo potporu drugih članica u našim nastojanjima uvođenja nove službene valute. Hrvatska je u ovom trenutku zemlja Europske unije koja može najviše profitirati od uvođenja eura od svih zemalja koje ga još nisu uvele. Zbog toga je Hrvatskoj u interesu uvesti euro što prije, stav je Guvernera.
Uzimajući u obzir da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, uvođenje eura izuzetno je važno za sve građane kao i subjekte koji posluju u kunama. Više od 70% štednje u bankama je u eurima te većina kredita vezuje se upravo uz tečaj eura. Vujčić tvrdi kako se uvođenjem eura uklanja tečajni rizik te se očekuje pad regulatornih troškova, pad kamatnih stopa te pad troškova platnog prometa. Hrvatska će, osim toga, postati atraktivnija zemlja za investitore, čija je najveća briga stabilnost tečaja, ali i za turiste jer više od 70% prihoda dolazi iz područja eurozone.
Vujčić ističe kako se s druge strane, troškovi uvođenja eura donose sa sobom i neke druge faktore kao što je gubljenje mogućnosti direktnog utjecaja na monetarnu politiku te na promjene kamatnih stopa i tečaja, no ne smatra to preprekom pošto Hrvatska mora voditi politiku stabilnog tečaja.
– Monetarna politika HNB-a uglavnom je određena monetarnim uvjetima u europodručju, što se, među ostalim, povezuje s visokom prisutnošću bankovnih grupacija iz europodručja u hrvatskom bankovnom sustavu, rekao je Vujčić.
– Pozitivan primjer oko uvođenja eura možemo iščitati iz stava Poljske, koja je na kraju i najviše profitirala zadržavši svoju valutu. Svoj industrijski procvat može zahvaliti svojoj političkoj eliti koja niti ne razmišlja o uvođenju eura dok ne dosegne stupaj razvoja jedne Njemačke jer su shvatili da euro služi nerazvijenim zemljama da ostanu nerazvijene, a razvijenim da se razvijaju i dalje. Nema druge nego u potpunosti ukloniti monetarnu politiku iz domene države ako hrvatski građani ne žele raditi za crkavicu i usmjeriti se prvenstveno na novi ciklus investicije i izvoz, drugačijeg je stava prof. dr. sc. Saša Žiković, prodekan za znanost i poslijediplomske studije.
