Ima li ovaj premijer sluha za spas Golog otoka od propasti?
Prije 20 godina u riječkom MMC Palach rodila se o ideja Goli otok – Novi Hrvatski Turizam koju su inaugurirali Branko Cerovac, Damir Čargonja Čarli i Sven Stilinović. Ideja je postala projekt s ciljem da se bivši zatvorski objekti prenamjene u multidisciplinarnu koloniju, školu mira, ekologije, umjetnosti i upozorenja na nekadašnju namjenu tog prostora.
Rijeka – Premijer Andrej Plenković i ministar Oleg Butković ove nedjelje trebali bi posjetiti Goli otok, zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike. Plenković na Goli otok stiže u sklopu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Plenkovićev posjet ostacima logora možda su dobra prilika da se vlast posjeti na činjenicu da traje proces potpune devastacije Golog otoka. Unatoč brojnim inicijativama da se područje obnovi i revitalizira, otok ostaje zaboravljen i zapušten.
Riječ je o ideji Goli otok – Novi Hrvatski Turizam koju su 2000. inaugurirali Branko Cerovac, Damir Čargonja Čarli i Sven Stilinović. Projekt Goli otok – novi hrvatski turizam imao je cilj da se bivši zatvorski objekti prenamjene u multidisciplinarnu koloniju, školu mira, ekologije, umjetnosti i upozorenja na nekadašnju namjenu tog prostora.
U ljeto 2000. ideja postaje jasnija.
– Tada nastaju: prvo putovanje, foto i video dokumentacija boravka na Svetom Grguru i Golom, prvi tekstovi, katalog, medijska prezentacija, izložbeni nastupi prvo u Labinu na TransArt festivalu Lažna realnost, a zatim u Zagrebu (u Galeriji Miroslav Kraljević), Svetom Vinčentu, Splitu (MMC Split) i Sarajevu (na Sarajevo-Zima festivalu), te na Danima hrvatskog filma, pojasnit će prije puno godina povjesničar umjetnosti Branko Cerovac.
Nakon niza godina putovanja, art akcija, festivala na Golom otoku, razgovora s vodećim instancijama i osobama lokalne i državne vlasti, te sa zainteresiranim inozemnim “partnerima”, MMC Rijeka dobio je status jednog od činitelja u Komisiji za preobražaj Golog otoka u spomen-područje. No ideja se počela gastiti s obzirom na nezainteresiranost.
Točno dvadeset godina kasnije od ideja o revitalizaciji Golog otoka ostala su samo sjećanja. Umjesto obnove, svjedočimo devastaciji.
– Goli otok je u tih dvadeset godina još više devastiran i pokraden. Sva aktivnost državnih i lokalnih vlasti cijelo vrijeme bazirana je na posjete jednom godišnje, postavljanje drvenog neuglednog križa te “spomen ploče” pored ploče kojom se daje do znanja da je otok i lovno područje pod upravom lovačkog društva Kuna iz Lopara, napisao je ovih dana Čargonja.
Ima li dakle ovaj premijer sluha da se mjesto tragedije sačuva od propasti?
