Kino učionica: Kako je Eric Rohmer u svojim filmovima povezao feminizam i romansu?
Iva Matić 4 years ago ScenaZa ovoga se istaknutog redatelja, koji je stvarao do svojih zadnjih godina života, može reći kako je bio feminist koji se bavio cijelom plejadom ženske osobnosti, od one zavodljive i sentimentalne, do slobodoumne i snažne.
Rijeka – Jedan od najistaknutijih pripadnika francuskog Novog vala, Eric Rohmer najpoznatiji je po svoja tri ciklusa filmova o ljubavi i odnosima. Bio je redatelj, scenarist i kritičar, a u svijet filma je ušao tek u kasnim dvadesetim godinama života, 40-ih godina prošloga stoljeća. Isprva je pisao filmske kritike, da bi desetak godina kasnije, sa filmom „Moja noć kod Maud“ bio nominiran za nagradu Oscar.
Višnja Vukašinović, doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i potpredsjednica Hrvatskog društva filmskih kritičara, na nedavnom predavanju u sklopu programa Kino učionica u organizaciji Art kina, objasnila je koja su to tri ciklusa filmova kojima se Rohmer bavio.
Prvi, koji se naziva „Moralne priče“ u središtu zbivanja ima muškarca koji je u vezi, ali ga zainteresira druga osoba. Ovaj je ciklus trajao od 1962. do 1972. godine, a osim već spomenutog filma „Moja noć kod Maud“, za ovaj se ciklus veže i „Ljubav poslijepodne“. Možda djeluje dramatično, no svi su njegovi filmovi popraćeni blagim humorom, u kojima prevladava više fantastika nego nešto što bi se dogodilo u stvarnosti. S time se slaže i Vukašinović, koja Rohmera smatra redateljem koji u svojim filmovima ne eksperimentira i nije radikalan. Njegovi muški likovi imaju i fetiše, poput ženskih koljena ili stopala, a zanimljivo je kako kod njega nema previše odstupanja u profilu likova svakog ciklusa.
Za drugi je ciklus pod nazivom „Komedije i izreke“ karakteristično to da glavni lik određenu osobu želi, međutim, ta joj osoba nije dostupna. „Zelena zraka“ pripada ovom ciklusu koji je trajao od 1980. do 1987. godine, a za ovaj je film zanimljivo to da i dan danas nailazi na rasprave o kraju filma. Naime, zelena zraka se odnosi na zraku koja nastaje pri zalasku sunca, a pojavljuje se vrlo rijetko. Rasprave su nastale jer jedni misle kako je Rohmer zaista uhvatio zelenu zraku prilikom snimanja, dok drugi smatraju kako je ona naknadno napravljena u montaži. U „Zelenoj zraci“ glavna je junakinja usamljena, u potrazi za ljubavi, prestrašena je i povlači se u sebe. Njen feministički stav može se razaznati u tome što odbija muškarce koji je žele iskoristiti, jer smatra da zaslužuje više. Rohmer je svoju inspiraciju pronalazio i u knjigama, a ovaj se film zove upravo poput one Julesa Verna. Glavna junakinja Delphine, prisluškujući razgovor starijih ljudi, dobije saznanje kako se osobi koja vidi zelenu zraku ljubavna situacija iskristalizira, a za to je Rohmer pronašao inspiraciju u Vernovoj knjizi. To saznanje joj uspije dati novu nadu, a s obzirom da je Rohmer pomalo predvidljiv, uglavnom dajući sretan završetak, vrlo se lako može zaključiti kakav je kraj filma.
Treći ciklus njegovih filmova pod nazivom „Priče o četiri godišnja doba“, kako kaže Vukašinović, objedinjuje teme prijašnjih ciklusa, a nadodaje da je prisutan i „moment sljepila“ kod protagonista jer čekaju savršenu osobu, dok je ispred njih netko koga ne vide. „Ljetna priča“ jedan je od primjera takvog filma, u kojemu je glavni lik muškarac „razapet“ između triju žena. Sve su to filmski ciklusi s kojima je Rohmer odlučio istražiti motive milosti i slučajnosti koji upravljaju ljudskim sudbinama i njihovim ljubavnim odnosima. Zato bi mu se i moglo pripisati da se više koristi fantastikom, krajevima koji uglavnom ne postoje u stvarnom životu, iako se do kraja film odvija prilično realistično. Dao je svoj doprinos i drugačijem shvaćanju žena na filmu jer su njegove junakinje snažne žene sa izraženom senzibilnošću, na koje je najveći naglasak stavio u svom drugom filmskom ciklusu „Komedije i izreke“.
Za ovoga se istaknutog redatelja, koji je stvarao do svojih zadnjih godina života, može reći kako je bio feminist koji se bavio cijelom plejadom ženske osobnosti, od one zavodljive i sentimentalne, do slobodoumne i snažne.