Kvart za Grad predlaže poboljšanje sustava malih komunalnih akcija: “Zahvate na komunalnoj infrastrukturi bi trebao financirati Grad, dok bi sredstva mjesnih odbora trebalo trošiti na projekte unaprjeđenja standarda građana”
Arhiva
Mjesni odbori iz dodijeljenih sredstava za komunalne prioritete ne bi trebali održavati javne zelene površine, uređaje i predmete javne namjene, javnu rasvjetu, nerazvrstane ceste i slično, već iz tih sredstava temeljem prijedloga građana stvarati novu infrastrukturu ili provoditi projekte unaprjeđenja koji građanima direktno podižu kvalitetu života
Rijeka – Platforma građanskih inicijativa “Kvart za Grad” osvrnula se na postojeći sustav malih komunalnih akcija koji po njihovom mišljenju svoj potencijal i resurse troši na projekte koje bi trebali biti u nadležnosti gradskih komunalnih službi. Kvart za Grad je načine unaprjeđenja postojećeg sustava malih komunalnih akcija obrazložio u priopćenju kojeg prenosimo u cijelosti:
– U tijeku su male komunalne akcije uređenja objekata komunalne infrastrukture za 2022. godinu, a provode se s ciljem podizanja kvalitete življenja građana odnosno poboljšanja komunalnog standarda i ujednačavanja standarda opremljenosti mjesnih odbora. Građani su pozvani predložiti komunalne prioritete po važećim kriterijima koji su propisani još 2004. godine. Jedan je to od najdugovječnijih oblika participativnog budžetiranja u gradu. Čine ga akcije koje se provode temeljem prijedloga građana. Oni mogu obuhvatiti radove vezane za uređenje javnih zelenih površina, parkova, igrališta, deponija, nerazvrstanih cesta, vertikalne signalizacije i ostalog. Poziv na predlaganje prioriteta otvoren je do 31.3.2021. godine.
Iako je ovaj vid sudjelovanja građana u odlučivanju o korištenju javnih sredstava primjer pozitivne prakse, sustav ima određene uočene manjkavosti. One se prije svega očituju u manjku sredstava dodijeljenih mjesnim odborima i maloj vrijednosti za novac, tj. skupoći realizacije. Kvart za grad ima iskustvo u predlaganju i realizaciji projekata na području više riječkih mjesnih odbora. Pritom je problem kojeg smo prepoznali i nedovoljno kvalitetno definiran sustav kriterija dodjele sredstava. Njega je potrebno unaprijediti kroz razradu složenijeg ali prilagodljivog sustava jasno mjerljivih kriterija alokacije i visine dodjele sredstava po mjesnim odborima.
Sustav komunalnih prioriteta čini nekoliko faza postupka, pri čemu mjesni odbori ne posjeduju potpunu autonomiju pri odluci o količini realiziranih projekata jer konačnu odluku i određivanje visine troškova svih realiziranih akcija/radova vrše nadležna upravna tijela Grada. Pritom su u pravilu sredstva namijenjena mjesnim odborima znatno manja od potreba te se brojni kvalitetni prijedlozi građana moraju odbiti ili u boljem slučaju odgoditi za sljedeću godinu. Tako se, uz konstantni priljev novih prijedloga, nagomilavaju odgođeni i nerealizirani prijedlozi za koje zbog skupoće izvođenja nikada nema dovoljno sredstava. Vrijednost za novac je zbog toga manja nego što bi mogla biti, a mjesni su odbori i njihova vijeća dovedeni u nezavidnu situaciju gdje su primorani raditi s vrlo ograničenim sredstvima uz konstantno i opravdano nezadovoljstvo građana zbog nerealiziranih prijedloga.
Rješenje situacije nalazimo u mogućnosti da Grad kroz vlastita sredstva u potpunosti brine o osnovnom održavanju komunalne infrastrukture i popravcima koji (bi trebali) spadati u redovito održavanje temeljem Programa održavanje komunalne infrastrukture i na taj način eliminirati potrebu i na koncu trošak mjesnim odborima. To znači da mjesni odbori iz dodijeljenih sredstava za komunalne prioritete ne bi trebali održavati javne zelene površine, uređaje i predmete javne namjene, javnu rasvjetu, nerazvrstane ceste i slično, već iz tih sredstava temeljem prijedloga građana stvarati novu infrastrukturu ili provoditi projekte unaprjeđenja (i iz gore navedenih područja) ali koja građanima direktno podižu kvalitetu života, a ne služe osiguravanju osnovnih komunalnih uvjeta s početka 20. stoljeća.
Konkretno, ne želimo iz ograničenih sredstava komunalnih prioriteta popravljati rupu na cesti, postavljati ležeće policajce na opasnu prometnicu ili sanirati nogostup već građanima osigurati nadstandard u njihovom najbližem okruženju. Zbog toga je za Kvart za Grad je pitanje komunalnih prioriteta od najveće važnosti za razvoj svakog kvarta, stoji u priopćenju kojeg potpisuje Platforma građanskih inicijativa Kvart za Grad.
