[VIDEO] Adriano Gržević - Kako je nastala Lovranska Marunada

O prvoj Marunadi, specifičnostima lovranskog maruna I "Veloj padeli"pričao nam je Adriano Gržević, jedan od pionira manifestacije marunada

Svaki vikend mjeseca listopada u Liburnijskom kraju rezerviran je za tradicionalne fešte. I dok se trodnevno događanje u Kastvu bliži kraju, sve su oči već uprte prema Lovranštini. Ove godine održati će se 46. Marunada na lovranskom području. Festival jeseni koji slavi lovranski marun, delikatesni plod visoke kvalitete poznat diljem lijepe naše, pa i šire. Marunada će se održati tijekom tri vikenda, počevši s Mićom Marunadom ovog petka u Lovranu u 13:30 sati uz prigodan dječji program za vrtićare i školarce.

Poslijepodnedne, u 18:00h sa parkirališta Brajdice kreće mimohod i tako započinje svečano otvorenje Marunade 2019. Slijedi bogat kulturnoumjetnički program uz koncerte “Grooversa” i grupe “Vatra”. Glazbenim setovima atmosferu će začiniti i DJ Vedran. Subotnja fešta počinje susretom oldtimera u organizaciji “Liburnija klasic kluba” Opatija. Od 8 do 10 sati ujutro na lovranskom mulu moći ćete uživati u ljepoti dobro njegovanih povijesnih vozila. U glazbenom dijelu programa nastupit će “KUD Lovran”i gosti, “Universal band”, klapa “Baladur” i na kraju Lidija Bačić & Dellboys. U sportskom dijelu programa održat će se malonogometni turnir “Žajica 2019” na školskom igralištu.

Nedjeljni program započinje tradicionalnim međunarodnim boćarskim turnirom “Marunada 2019” u organizaciji boćarskog kluba “Lovran”. Zabavljati će nas Dule & Bonaca, Klapa Nevera, Puhački orkestar “Lovran”, DJ Vedran i Gustafi.

Vikend 19. i 20.10. slijedi marunada u Dobreću, a završnica je u Lignju 26. i 27. listopada.

Povodom ovogodišnje Marunade razgovarali smo s najkompetentnijom osobom, možemo reći prvim imenom koje vežemo za marun i Marunadu, Adrianom Grževićem. Adriano je uzgajivač lovranskog maruna koji je svojim zalaganjem uvelike pridonio promociji i održivosti lovranskog maruna te jedan od pionira same maniferstacije Marunade. Objasnimo nam je s čime se sve bore uzgajivači lovranskog marunai koje su njegove posebnosti, kada je i kako počela Marunada te kako je nastala “Vela padela” koja je postala pravi brand Marunade i Dana šparuga.

Adriano Gržević

Kada je i gdje održana prva Marunada i kako je nastala ideja o njoj?

“Prva Marunada održana je davne 1973. godine u Konjskom. Konjsko je malo mjesto ispod Dobreća. Zašto baš tamo? Na čelu hotela Park i Splendid bila su dva direktora, Brubnjak i Korenjak. Razmišljali su što bi ponudili hotelskim gostima. Korenjak je na Konjskom posjedovao šumu maruna pa su se dva direktora sjetila da bi mogli pozvati goste na berbu maruna. Dok su gosti brali domaćini su im ispekli nešto maruna pa se taj događaj bilježi kao prva Marunada.”

Kako se Marunada razvijala kroz godine?

“Dva direktora vodila su goste na Konjsko. Razmišljali su o tome da nije baš praktično voditi goste sve do gore pa su se odlučili najprije za Dobreć. Sljedećih nekoliko Marunada održane su na Dobreću. Kako je manifestacija poprimala sve veće razmjere preseljena je u Lovran gdje se održava već 40 godina.”

Od kad Vi pečete marun na Marunadi?

“Ja pečem marun na Marunadi negdje od 1983. godine. Do tada sam se najviše mučio u šumi. Klatio sam marun, brao i pripremao dubenac. Bilo je godina kad je marun dobro rodio pa nismo imali kamo sa njim. Tada bi došli otkupljivači koji bi diktirali cijenu. Prodavali smo ga u bescjenje kako ne bi propao. Meni je sve to skupa dojadilo. U Metalu Opatija, gdje sam tada radio napravio sam dvije padele. Rekao sam sam sebi: “Marunada je za svakoga pa će biti i za mene.” Sljedeće godine napravio sam još dvije padele i dogodine još dvije tako da sam ih imao šest. Na Marunadi sam prisutan kontinuirano sve do danas.”

Kako je nastala “Vela padela”?

“Na čelu Turističke zajednice općine Lovran tada je bio gospodin Vojko Brubnjak. Kad je završila 29. Marunada u Lovranu već je razmišljao o sljedećoj jubilarnoj godini. Pitao me što bismo mogli napraviti jer za 30. obljetnicu treba napraviti nešto posebno. Dosjetio sam se da bismo mogli napraviti “velu padelu” u kojoj bi bilo moguće ispeći trideset kilograma maruna. Napravio sam padelu i sljedeće smo godine ispekli trideset kilograma maruna. Padela se pokazala prava atrakcija pa smo ju koristili na danima šparuga a obišla je cijelu našu i Istarsku županiju te su na njoj ispečeni razni specijaliteti.”

Sa kakvim se problemima suočavate vi uzgajivači tako specifične sorte kestena?

“Na plod lovranskog maruna najviše utječe vrijeme, ali tu je već 50 godina i rak kore koji u zadnjih nekoliko godina ipak jenjava. Izgleda da je nakon toliko godina lovranski marun postao imun na tu bolest. Prije pet godina pojavila se osa šiškarica. Prve dvije godine uopće nije bilo ni kile dobrog uroda. U ovom problemu puno su nam pomogli prijatelji iz Šumarskog fakulteta u Zagrebu. U institutu u Karlovcu su nam napravili nametnike koji napadaju osu šiškaricu. Lani su stabla maruna bila prepuna ploda a urod je solidan i ove godine.”

Hoće li ove godine biti dovoljno maruna za sve tri Marunade?

“Ja se nadam da će biti dovoljno. Za prvu Marunadu u Lovranu možda ne jer vegetacija malo kasni. Stisla nas je suša u kolovozu tako da marun kasni oko 10 do 15 dana. Za Marunade u Dobreću i Lignju sigurno će ga biti dovoljno.”

Po čemu se lovranski marun razlikuje od ostalih vrsta kestena?

“Teško je to opisati. Što se tiče lovranskog maruna mogu reći da sam prvi Lovranac koji zna kako se zove naša sorta. Uz pomoć jedne profesorice iz Zagreba radili smo ispitivanje genetike maruna. Taj proces trajao je pet godina. Uspostavilo se da je lovranski marun sorte Marradi. Marradi je jedna od najkvalitetnijih sorti na svijetu. Tog maruna ima u Italiji. Mjesto se također zove Marradi i nalazi se blizu Firence. Da li je porijeklom baš od tamo ili je vrsta dobila ime po tom mjestu ne znam, ali sorta je potpuno ista. Takve sorte više ne postoje, ostalo je sve kesten. Ima nešto sorti maruna ali nisu takve kakvoće.”

Što daje posebnost lovranskom marunu?

“Posebnost je u tome što je jako kvalitetan. Lako se guli i sladak je. Izgleda da mu pašu ovo podneblje i klima. Pomažemo ljudima iz raznih geografskih područja da uzgoje našu sortu ali nigdje ne uspijevaju postići tu kvalitetu.”

Koliko se obitelji bavi uzgojem lovranskog maruna?

“Pa ima nas oko deset do petnaest obitelji sa podjednakim brojem stabala. Možda se više ne bi ni znalo za taj marun da nema Marunadi. Zahvaljujući Marunadi spasili smo lovranski marun. Trudimo se svake godine sve više i više. Sadimo nove sadnice, cijepimo ih pa ćemo vidjeti što će biti s tom našom sortom.”