[CIVILNO DRUŠTVO] Igor Bajok: Građani imaju pravo ukazivati na probleme, ali i nuditi rješenja

Zanimalo nas je kako se naš sugovornik zainteresirao za rad u civilnom društvu te smo ga zamolili da se prisjeti početaka svog rada i djelovanja i pojasni nam koristi i načine participacije građana u društvenom i političkom životu.

Na nedavno održanim izborima Opatijci su, kao i građani cijele Hrvatske, pokazali slabu zainteresiranost za glasanje. Naša se zemlja poput većine suvremenih demokracija susreće s krizom demokracije koja se očituje u nepovjerenju građana i građanki u rad demokratskih institucija, ali i niskoj razini građanske participacije što je najvidljivije u niskoj izlaznosti na izbore. Naš sugrađanin Igor Bajok iz Ičića cijeli je svoj radni vijek posvetio radu na procesima osnaživanja demokracije i razvoja civilnog društva. Trener je i konzultant u Udruzi SMART koja djeluje kao centar podrške razvoju civilnoga društva, uglavnom na temu menadžmenta neprofitnih organizacija, cijeli je svoj radni vijek proveo u neprofitnom sektoru, a radio je i u Gongu kao voditelj regionalnog ureda u Rijeci. Mnogi ga naši sugrađani znaju kao jednog od inicijatora i organizatora Liburnia Film Festivala, koji će u kolovozu obilježiti svoje 23. izdanje.

Udruga Moji Ičići i Liburnia Film Festival

Zanimalo nas je kako se naš sugovornik zainteresirao za rad u civilnom društvu te smo ga zamolili da se prisjeti početaka svog rada i djelovanja i pojasni nam koristi i načine participacije građana u društvenom i političkom životu.

– Interes je bio povezan s društvom u kojem sam se kretao, prijateljima s kojima sam izlazio, punk glazbom te razgovorima koje smo vodili, osim što smo uživali u hedonističkim elementima rane mladosti. Puno smo razgovarali o tome u kakvoj zajednici i društvu živimo i detektirali da ne živimo u nekom baš najboljem svijetu te da postoji prostor u kojemu mi, obični građani i građanke, možemo intervenirati i pokušati ukazati na neke problematične odluke, rješenja, nezadovoljene potrebe, ograničenja i izazove, kao i da građani imaju puno pravo ukazivati na probleme, ali i nuditi rješenja kao pojedinačni građani ili kao grupa građana ili pak na način kojim se ja bavim cijeli život, a to je kao udruga građana ili organizacije civilnog društva koje se bave različitim temama. Liburnia Film Festival je, uz Liburnia Jazz Festival i Liburnicon jedna od najdugovječnijih manifestacija u kulturi u Opatiji. Održavao se između dva mula u Ičićima, a pokrenula ga je Udruga Moji Ičići, koju smo osnovali 2000. godine, kada smo prepoznali da postoje potrebe i mogućnosti za razvoj mjesta. Poticaj nam je bio pokušaj da se zatvori pristup lukobranu kod ACI marine, a koji je trebao imati slobodan pristup. Bili smo vrlo aktivni, ostvarili mnoge projekte, primjerice uredili školsko igralište, napravili murale, organizirali koncerte, maškarane fešte, uglavnom se vodeći onime što je nama bilo najzanimljivije, a istovremeno i ono što smo prepoznavali kao potrebu zajednice – prisjetio se Bajok te dodao kako su se u jednom trenutku odlučili kandidirati na izborima za mjesne odbore, gdje su i dobili većinu, što je bilo odlično kao potvrda njihovog rada i napredak za ideje, ali tada je započeo i kraj s aktivnostima udruge. Istaknuo je i kako inicijative i organizacije ne moraju trajati zauvijek, jer kad se neka pitanja riješe, treba ići dalje i energiju usmjeriti negdje drugdje. Liburnia Film Festival je iz godine u godinu napredovao, prešao u Opatiju i kako kaže Bajok, koji je tada izašao iz te priče, danas je još bolji i ima sjajan organizacijski tim.

Igor Bajok trener je i konzultant za menadžment neprofitnih organizacija

Gong i SMART za demokratske standarde

Gong je nastao kao inicijativa „Građani organizirano nadgledaju glasanje“, da bi se transformirao i proširio svoja djelovanja mnogo šire od izbora. Bajok je u Gongu radio u dva navrata između 1999. i 2012. godine, kao voditelj regionalnog ureda u Rijeci.

– Prisjetimo se da neki demokratski standardi koje imamo danas, nisu oduvijek postojali. Tada su tijela vlasti bila jako zatvorena i pokušavalo se ograničiti prostor za aktivno sudjelovanje građana i udruga. Vodi se kontinuirana borba da se osigura što više prostora, procesa i alata građanima i organizacijama civilnog društva u kojima se građane nešto pita prije nego se donese neka odluka, zakon ili politika, a kako bi se smanjila reaktivna uloga građana i inicijativa koje su dovedene u poziciju da reagiraju tek da je „prvi kramp zabijen u zemlju“ jer nisu na vrijeme dobili informacije što se primjerice planira u prostornom planu ili nekoj odluci. Jako je važno da građani mogu o temama koje su im bitne izgraditi stavove temeljene na potpunim i relevantnim informacijama i činjenicama na vrijeme kako bi imali dovoljno vremena promisliti i razgovarati na strukturiran način koji ne uključuje samo olako trolanje ili komentiranje po društvenim mrežama i Facebook grupama. Pravovremeni razgovor i rasprava u uljuđenom i strukturiranom dijalogu pomaže da se uspješno dođe do kvalitetnih rješenja, a olakšava i implementaciju odluka. To nije lako jer zahtijeva ljude, vrijeme, energiju i motivaciju i vlasti i građana i tu su organizacije poput Gonga i SMART-a koje rade na tome da se takvi procesi dogode i da postanu praksa – istaknuo je Bajok.

Podsjetio je kako mnoge demokratske tekovine danas uzimamo zdravo za gotovo, poput dostupnosti informacija o radu gradske uprave, e-savjetovanja, javnih gradskih proračuna i slično, a ne tako davno većina informacija o radu javnih službi nije bila uopće dostupna građanima.

– Postoji niz prepreka u građanskoj participaciji – vrijeme, resursi, politička volja, zakonski okvir, ali i frustracija građana koji su već sudjelovali u nekom procesu gdje su bili razočarani. Savjetovanje treba napraviti smisleno i svrhovito, a ne kao oblik političkog marketinga. U e-savjetovanjima građani napišu neki prijedlog i često im se na to odgovori da se „ne može“ ili „ne smije“ i prijedlog se odbije. Potrebno je zajednički pronaći najbolje rješenje i to je onda kvalitetna promjena – kazao je Igor Bajok koji u Udruzi SMART radi od 2012. godine. Udruga funkcionira kao „udruga za udruge“, tj. pruža podršku drugim udrugama da što kvalitetnije i učinkovitije rade. Trener je i konzultant u području menadžmenta neprofitnih organizacija. Pružaju edukacije kako prikupljati sredstva, kako se strateški razvijati, raditi na stabilnosti i slično. U okviru SMART-a djeluje i Volonterski centar čije su aktivnosti usmjerene na promociju i jačanje volonterstva te međusektorsku suradnju. Uz podršku udrugama i razvijanje volonterstva, SMART pruža podršku aktivnom građanstvu.

Uključivanje građana u procese odlučivanja

Stručnjaci i teoretičari pokušavaju naći rješenja kako povećati i poboljšati građansku participaciju – nagrađivanjem ili penalizacijom, primjerice izlaska na izbore. No, mnogi se slažu da samo izlazak na izbore nije dovoljan, već treba naći kanale za uključivanje građana u donošenje odluka. Bajok kao dobra rješenja navodi participativno budžetiranje i Vijeće građana.

– Participativno budžetiranje počelo se provoditi u Gradu Pazinu kroz projekt „Pazi(n) proračun“ kojim se građani uključuju u proces donošenja proračuna te osobno, mailom ili poštom dostavljaju Gradu prijedloge malih komunalnih akcija za koje smatraju da ih je potrebno provesti. Organiziraju se javne rasprave te glasanja. I Grad Opatija je uveo mogućnost da građani kroz mjesne odbore predlažu neke komunalne akcije, ali tu nedostaje drugi element, a to je da građani i odlučuju o tim prijedlozima. Udruga SMART je u Rijeci nedavno provela projekt Vijeće građana, kao prvo u Hrvatskoj. Vijeće čine 33 građana i građanke koji se biraju slučajnim odabirom, a provodi se uz podršku Grada Rijeke i Friedrich-Ebert-Stiftung fondacije. Građani su tijekom sedam susreta, uz podršku stručnih facilitatora, učili, konzultirali se i raspravljali o lokalnim temama i problemima te izradili 90 preporuka koje su predali gradonačelniku, a prihvaćeno ih je 48. Participativno budžetiranje i Vijeće građana su sjajni alati koji bi mogli vratiti povjerenje građana u procese donošenja odluka. Važno je da je ta participacija stvarna, treba izbjegavati „fejkanje“ – poručio je Bajok. Pohvalio je sjajne projekte koje provode opatijske udruge Kulturni front – Liburnicon i Opatija Coffeehouse Debates, Žmergo, Delta koja surađuje s Gradom Opatija te Društvo „Naša djeca“ i Dječje gradsko vijeće koji najmlađe uče kako participirati u društvu da jednog dana kada odrastu ne budu „podanici“, već aktivni članovi društva.

Piše: Kristina Tubić
Snimio: David Kurti
Za List Opatija