Objavio: Elena Vidović
Opatija danas ima veći broj međunarodno atraktivnih događanja nego ranije. Ukupan broj svih događanja je veći nego ranije. Događanja su raznolikija – kako bi svatko mogao pronaći nešto za sebe.
Ernie Gigante Dešković (45) ravnatelj je gradske ustanove Festival Opatija već sedam godina. I prije preuzimanja ove dužnosti bio je vrlo aktivan u kulturi, ali i drugim sferama opatijskog života. Rođeni Opatijac, školovao se u Voloskom, Opatiji i Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje sveučilišnog prvostupnika i zatim magistra kulturologije, objavio je nekoliko znanstvenih radova i sada je angažiran oko doktorske znanstvene disertacije.
Za sebe će reći da spada u skupinu „lokalaca“ koji su i dalje u Opatiji, a za primjer povezanosti s rodnim krajem navodi situaciju u kojoj je dobio poslovnu ponudu iz inozemstva i odbio je riječima: „Hvala Vam, ali ovdje sam doma.“
U dva mandata bio je gradski vijećnik, obnašao je dužnost zamjenika gradonačelnika Grada Opatije, bio je aktivan član mjesnih odbora, a na području kulture aktivan je puno duže od vremena provedenog na čelu opatijske ustanove za kulturu i umjetnost.
I ranije je organizirao brojna događanja vezana za kulturu: od koncerata do međunarodnih umjetničkih festivala i kaže kako je sveukupan broj događanja održanih u njegovoj organizaciji veći od tisuću. Jedan je od pokretača „Festivala klasične glazbe i opere“ u Opatiji, „Festivala književnosti“ u Rijeci, festivala suvremene glazbe „MusicFest“, iznova je oživio „Festival mjuzikla“ u Opatiji… No, Gigante Dešković je i književnik, a svoju je prvu knjigu objavio s 22 godine. Nagrađivani je autor romana, priča i zbirki eseja, a zanimljivo je da je neke od njih u originalu napisao na talijanskom i engleskom jeziku, te su kasnije prevedeni na hrvatski.
Bavi se i uređivanjem knjiga: dosad ih je uredio šezdesetak, a virtualno je nemoguće nabrojati knjige i radove na kojima je surađivao. Dugogodišnji je glavni urednik međunarodnog časopisa za kulturu „Književno pero“, deset godina je bio predsjednik Hrvatskog književnog društva iz Rijeke, član je uredništva časopisa za kulturu i umjetnost „Krik“, član je udruženja glazbenih menadžera i organizatora u kulturi. Praktički je „oduvijek“ vezan za kulturu, a još se od malih nogu moglo naslutiti da će karijeru posvetiti upravo ovom segmentu. Sve je, zapravo, započelo glazbom – još u osnovnoj školi naučio je svirati gitaru, a svoj prvi javni nastup, u dvorani hotela „Imperial“, imao je sa šest godina, svirajući klasičnu gitaru. Kasnije, kao srednjoškolac, aktivan je na lokalnoj rock sceni.
Van radnog mjesta – interesi su mu šaroliki. Izučava lokalnu povijest i priredio je seriju radova „Rijeka za radoznale“, dugogodišnji je član Mense, međunarodne udruge natprosječno inteligentnih osoba, strastveni je motorist, planinari, a često ga se može vidjeti i u nekom ekstremnom sportu poput uspinjanja po stijenama.
Iza nas je bogata ljetna sezona puna koncerata i događanja kojom je Opatija obilježila 180 godina organiziranog turizma.
Kako ste zadovoljni sezonom?
Ako gledamo stvari objektivno, Opatija danas ima veći broj međunarodno atraktivnih događanja nego ranije. Ukupan broj svih događanja je veći nego ranije. Događanja su raznolikija – kako bi svatko mogao pronaći nešto za sebe. To doprinosi ostvarenju velikog broja publike, domaće, ali i inozemne. Ostvaruju se sekundarne beneficije prema destinaciji: svi ti ljudi koji dođu negdje odsjedaju, odlaze na večere i koriste druge usluge koje destinacija nudi. Tijekom ove godine nastavljen je taj trend, a išlo nam je na ruku i vrijeme, stoga sam zadovoljan.
Mnogi su doprinijeli tome, na prvom mjestu Grad Opatija, bez kojeg sve to ne bi bilo moguće. Ali i subjekti poput Lučke uprave, Parkova, Opatije 21 i policije, koji su nam, recimo, od pomoći kad treba reagirati prema nepropisno zaustavljenim vozilima koja onemoguće prometnu komunikaciju prema Ljetnoj.
Kako birate izvođače koji će nastupiti u Opatiji?
Nije moguće u nekoliko rečenica odgovoriti, ali stvari su posložene vrlo logično. Recimo, veliki izvođači uglavnom rade s ljudima s kojima su već radili, jer imaju u njih povjerenja da će sve biti uredno. Zato je u ovom poslu takvo organizacijsko iskustvo presudno. Zatim, njihov odabir lokacije ovisi o tome koliko publike prima, tehničkim predispozicijama, koncertnoj povijesti i drugim njima važnim parametrima. Nekoliko godina unatrag Opatija nije bila visoko na koncertnoj karti. Dakle, ne postoje „gostujući koji sami od sebe dođu“, već ono za što ste se izborili sukladno onime s čime raspolažete. Danas se stiglo do toga da imamo po četiri ili pet velikih međunarodnih događanja tijekom jedne sezone i danas je Opatija ozbiljan „igrač u igri“. Ukratko, sve Vam se može svesti na: jako puno rada, jer Vam – kao i u svemu – ništa ne padne s neba i iza ovog napretka stoji trud mnogih, od nas u Festivalu Opatija do vrijednih ljudi iz Grada, Turističke zajednice itd.
Čuju se i komentari kako u Puli ili Zagrebu gostuju „zvučnija“ imena nego u Opatiji.
Ovakvi komentari laskaju. Kad netko pita „ako može Arena Zagreb ili Arena Pula, zašto ne može Ljetna?“, to pokazuje koliki se iskorak napravio u percepciji Opatije.
Kako bi bilo jasnije o čemu se govori, povucimo paralelu s nogometom i pitajmo se – zašto Messi ne igra za NK Opatiju? Pretpostavljam da razumijete. Prava stvar je da, neovisno o Messiju, NK Opatija uspijeva ostvariti izvrsne rezultate s onim s čime raspolaže – treba im na tome skinuti kapu i reći bravo. Slično je i ovdje. Ljetna prima dvije tisuće ljudi (sjedenje) ili dvaput toliko, ako je u pitanju „stajaći“ koncert. Ukoliko Vam treba triput toliko publike samo da biste došli do ekonomske nule, sve Vam je jasno. To Vam istovremeno govori koliko se ustvari puno uspijeva izvući iz onoga što se ima.
Sve do prije par godina dolazak velikih imena na Ljetnu bila je rijetkost. Onda se doseglo razinu da imamo nekoliko međunarodnih zvijezda po sezoni i ostvario se niz: Ramazzotti, Zucchero, Tom Jones, SUM41, Diana Krall, Al Bano, Il Volo, David Garrett, Norah Jones, Luka Šulić, Maksim Mrvica, Michael Bolton, Sabaton, Epica, Matteo Bocelli, Anastacia, Anna Oxa… Pritom ni ne navodim domaće zvijezde od kojih smo valjda radili sve, gdje su mi posebno u sjećanju ostali Oliver, Balašević, Massimo, Aki čiji su zadnji koncerti bili upravo u Opatiji i naša publika je imala tu privilegiju da među posljednjima može uživati u njihovim nastupima.
Prije par godina mislilo se da nije moguće ugostiti takav niz međunarodnih zvijezda, a danas pitaju zašto ne dolaze i najveći na svijetu. To je velika pohvala i da, optimističan sam i pun snage, jer put kojim se krenulo vodi k tome.
Budimo jasni, sve to ne bi bilo moguće da ne postoji podrška cijelog niza subjekata, u prvom redu Grada Opatije, ali i lokalne zajednice. Kad imate događanje gdje u publici pored stranaca imate i veliki broj domaćeg stanovništva – to je to.
Što je bilo poticajem za revitalizaciju velikih manifestacija, primjerice Festivala mjuzikla ili Festivala klasične glazbe i opere?
Kad bi Opatija bila glazba ona bi bila lepršavi mjuzikl i prestižna klasika. Stoga smo pokrenuli Festival mjuzikla ciljano u predsezoni, a Festival klasične glazbe i opere u posezoni.
Na tome se dugo radilo. Prvo smo iznova potaknuli senzibilitet prema klasičnoj glazbi s organizacijom koncerata atraktivnih imena koja se vezuju s njom: Il Volo, Maksim Mrvica, Luka Šulić, Bocelli, David Garrett… Bili su to uspješni koncerti. Istovremeno smo radili na međunarodnoj suradnji i postali smo dio mreže na relaciji Friuli-Venezia-Giulia, zatim smo odradili nekoliko večeri opereta te potpisali suradnju s jedinim domaćim specijaliziranim kazalištem za mjuzikle, „Komedijom“ iz Zagreba. Tek tada smo stigli do trenutka pokretanja ova dva festivala. Definirano je vrijeme održavanja koje traje gotovo mjesec dana i uklapa se u interes destinacije, jedan prije i drugi nakon ljetne sezone.
Održavaju se na više lokacija, imaju tendenciju uključivanja međunarodnih i domaćih izvođača, kao i uključivanje gospodarstva. Recimo, ove godine uključilo se nekoliko kavana i hotela koji su svoju ponudu prilagodili ističući klasičnu glazbu – ovim putem im zahvaljujem na podršci. Jedna lijepa priča koja će, uvjeren sam, samo rasti i pretvoriti Opatiju u pravi mali centar mjuzikla i klasične glazbe.
Na što ste posebno ponosni?
Ponekad se misli da u Opatiji netko drugi nešto radi ili dovodi, a istina je da gotovo ni jednog događanja ne bi bilo da iza svega toga ne stoji rad i trud mnogih vrijednih ljudi iz Opatije. Stoga, ako sam na nešto ponosan, to su ljudi s kojima imam privilegiju raditi.
U veljači ste sklopili suradnju s Fakultetom za fiziku Sveučilišta u Rijeci koja je urodila zanimljivim programom predavanja u Interpretacijskom centru „Moho“. Hoće li se „Znanost srijedom“ nastaviti?
Već smo održali više znanstveno-popularnih predavanja u ovom prostoru, s fokusom na prirodoslovne i tehničke znanosti kako bi tematski odgovarale nazivu. Takvih programa, za publiku koja želi znati više, ustvari ima malo, stoga su ova predavanja uvijek lijepo popunjena. Također je to važno i za Volosko koje s tim dobiva jednu novu ponudu. Dosad smo surađivali s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom i Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba, a sada smo suradnju proširili na Fakultet za fiziku iz Rijeke te ovdje želim zahvaliti prof. dr. sc. Rajki Jurdani Šepić. Osmislili smo novi program, „Znanost srijedom“ i upravo smo dovršili prvi ciklus predavanja. Sljedeći će krenuti uskoro i doista se veselimo tome.
Što nam pripremate za ovogodišnji advent?
Ljetna pozornica se priprema za Ledenu čaroliju, s klizalištem, adventskim kućicama, sajmom OPG-a, školom klizanja… Svakog vikenda tu će se održavati brojni glazbeni programi, ali i programi za djecu poput predstava i nastupa. Odlučili smo posebnu pažnju posvetiti domaćim dječjim grupama, kako bi oni imali prilike pokazati svoj vrijedan rad. Sve počinje 7. prosinca i traje do kraja školskih praznika, 6. siječnja 2025. Pored toga, u Gervaisu se organiziraju broja prigodna događanja od završnih baletnih priredbi do svečanih koncerata.
Kako ćemo ispratiti ovu slavljeničku godinu u kojoj Opatija obilježava 180 godina organiziranog turizma?
Sve počinje dječjim dočekom nove godine u podne, koji održavamo na Ljetnoj pozornici. Ove smo godine pripremili nešto posebno i umjesto na Maloj, on će se održavati na Velikoj ljetnoj pozornici, na veselje naših najmlađih.
Za one starije, središnji doček nove godine se održava na Mrkatu. Novogodišnje zagrijavanje počinje uz DJ Vedrana, zatim na pozornicu dolazi Magazin koji će nas uvesti u novu 2025. godinu. Novogodišnju večer zaokružit će domaće snage iz Dellboysa.
A Grad se odlučio – po mom mišljenju doista pohvalno – i ove godine umjesto vatrometa sredstva donirati Udruzi „Lunjo i Maza“ koja brine o dobrobiti životinja.
Kakva nas „zimska sezona“ čeka u Gervaisu?
Kraj godine ima u fokusu adventske programe, a početak sljedeće godine kazališne predstave i nastupe. Mi ustvari tijekom cijele godine radimo nekoliko programa paralelno. Pored koncerata, na koje smo se ovdje fokusirali, radimo izložbe i kazalište – od mjeseci posvećenih određenom kazalištu do nedjeljnog dječjeg programa. Tu su i programi koje je pohvalno osmislio i pokrenuo Grad Opatija poput radionica u Domu u Veprincu ili Lektira u kazalištu i na filmu.
Ali želio bih istaknuti novost koju smo pripremili: osmislili smo način kako će Gervais od sljedeće godine svakodnevno živjeti kao mjesto druženja, kreativnih radionica, susreta – upravo prema lokalnom stanovništvu. Istovremeno nam je cilj umrežiti lokalne kreativce i dati im prostora, jer ovaj grad nije samo turizam – već i stanovnici koji ga čine.
Pripremate li se već sada za sljedeću ljetnu sezonu?
Da, želja je što ranije izaći s atraktivnim imenima kako bi publika imala priliku na vrijeme doći do svojih ulaznica, a vjerujem da i turistički sektor – koji je važan u ovom gradu – to želi, jer to stvara reklamu destinaciji, prestiž lokacije, privlači posjetitelje i na korist je svima.
Književnik ste – dozvoljavaju li Vam poslovne obaveze vremena da stvarate nova djela? Hoćemo li uskoro imati prilike pročitati neku Vašu novu knjigu?
Stižem koliko stižem. Tijekom ove godine uspio sam se uhvatiti posla tek oko proširivanja jednog svojeg starijeg i već objavljenog znanstvenog rada iz područja filozofije psihijatrije i dati u pripremu jednu beletrističku knjigu.
Tempo na poslu Vam je vrlo dinamičan, a na društvenim smo mrežama imali prilike vidjeti da Vam dinamičnost karakterizira i slobodno vrijeme – bavite se slobodnim penjanjem?
Da, volim provoditi vrijeme u prirodi, sviranju gitare, u vožnji motorom, uspinjati se po stijenama i zanimljivo mi je izučavati povijest sjevernojadranskog prostora.
Iz „Lista Opatija“
Lanterna © Torpedo.media Izrada internet stranica @ More idea
