Objavio: Portal Lanterna
Povijest kaštela Brigido ujedno je i povijest Lupoglava. Obitelj Brigido ovdje je vladala 150 godina, od 1634. do 1883.
Mnogi od nas prolazeći kroz Lupoglav niti ne pomišljaju da ovo mjesto čije su kuće posljednjih stotinjak godina uglavnom izgrađene uz prometnicu ima i kaštel. Navikli smo da nas velebne građevine tog tipa jednostavno “lupe” u glavu jer se obično nalaze na dominantnoj poziciji. U Lupoglavu to nije slučaj. Kaštel Brigido …
Povijest Lupoglava vezana uz vlasnike najprije dvorca Mahrenfels, a kasnije i Brigido iznenađujuće je dinamična i zanimljiva. Naime, ako danas Lupoglav doživljavate kao usputnu prolaznu stanicu na putu prema nekom drugom istarskom odredištu – to nipošto nije bio slučaj u tisućljetnoj prošlosti ovog mjesta.
Najprije Mahrenfels, a zatim kaštel Brigido
Oko 350 metara od željezničke stanice prema istoku naići ćemo s lijeve strane na staro zdanje okruženo visokim kamenim zidom. To nije stari Mahrenfels već ladanjski dvorac plemićke obitelji Brigido, kojeg su sagradili nakon što su 1634. kupili Lupoglavsku gospoštiju i odlučili napustiti stari dvorac koji se nalazio na brijegu. Grof Pompeo I Brigido bio je austrijski državni tajnik.
Njegov nasljednik i nećak Pompeo II Brigido je od 1787. do 1804. guverner i vojni zapovjednik Trsta. Lupoglav je bio u vlasništvu porodice Brigido sve do 1883. Na svom su imanju uspješno uvodili nove načine proizvodnje naročito u stočarstvu, npr. uzgoj merino ovce, egipatske ovce i angorske koze.
Bio je to idealan model imanja toga vremena, te su istarski posjednici ovamo slali svoje nasljednike da nauče praktične poslove vezane za upravljanje imanjem, poljoprivredu i seosko gospodarstvo, da bi jednog dana i sami postali sposobni upravitelji. S druge strane, grofovi Brigido ostali su zapamćeni po brutalnom stavu prema svojim podanicima, koji su bili prisiljeni dizati pobune, kao npr. 1847. godine.
Lupoglav na raskrižju prometnih putova
Lupoglav je smješten na raskrižju prometnih puteva gdje se od pravca Trst – Rijeka odvaja pravac koji vodi prema središtu poluotoka. Danas je to sjedište općine koja se proteže sve do obronaka Učke i Ćićarije i na jug do Boljunskog polja. Naselje je to prepuno novijih samostojećih kuća, smještenih oko prometnice, ali bez prepoznatljive vertikale zvonika koji bi nas drugdje u Istri odmah upozorio na centar naselja. Kako to? Da bi shvatili sadašnje stanje potrebno je podignuti pogled prema strmim obroncima Ćićarije i potražiti pogledom uzvišenje na kojem je još polovinom 17. stoljeća stajao dvorac Mahrenfels, sjedište Lupoglavske gospoštije. Taj se dvorac nalazio oko 1,5 km istočno od današnjeg naselja. Kako stari dvorac više nije pružao zadovoljavajuću razinu obrane vlasnici posjeda, obitelj Brigido, odlučili su se za gradnju novog kaštela za čiju su izgradnju iskoristili kamenje od kojeg je bio izgrađen stari kaštel Mahrenfels.
Prvi pisani spomen Lupoglava je vjerojatno onaj iz darovnice Kralja Henrika IV 1064. godine, pod imenom Lompaga, dok se kao Castrum de Lupoglau spominje 1264. godine kada ga Akvilejski patrijarh dodijeljuje u feud Henriku Pazinskom.
Pod vlašću mnogih feudalnih obitelji
Od tada Lupoglav dijeli sudbinu Pazinske knežije, te je najprije pod vlašću goričkih grofova, zatim pod dominacijom Austrijske kuće. U utvrdi su stolovali kaštelani raznih feudalnih obitelji: Eberstein, Herberstein, Kružić, Sinković i Eggenberg, o kojima je sačuvano obilje šturih povijesnih podataka, ali i poneka gotovo romantična životna epizoda.
Romantično vjenčanje, živčani slom i vještica
Zabilježeno je tako da je Ana, posljednja nasljednica porodice Eberstein sa nepunih 22 godine ostala udovica, te je moćni štajerski kavaljer Ernest Lobmig angažirao mladog pazinskog kapetana Guntera Herbersteina da u njegovo ime zatraži ruku kaštelanke Ane. No, čim ju je ugledao, mladi je Herberstein zaboravio na svoje poslanje, te je sam zaprosio Anu, koja je to rado prihvatila. Povrijeđeni kavaljer Lobming je dan nakon vjenčanja zaposjeo dvorac u kojem se svadba održala , te je mladence odveo u zatočeništvo u dvorac Eppenstein gdje ih je nekoliko mjeseci držao u zatočeništvu, dok ih ih konačno pod pritiskom austrijskog vojvode Ernesta nije bio prisiljen osloboditi. Zabilježeno je i da je jedan od kasnijih nasljednika Lupoglavske gospoštije Georg Herberstein doživio slom živaca u Neustadtu, te je umjesto šljema na glavu stavio sedlo i skočio s konja, prisilivši svoje sluge da učine isto i slijede ga do Lupoglava. Za njegovu je nesreću krivom proglašena starija seljanka, koja je pod optužbom da je vještica zatvorena u kulu, gdje je i umrla izbjegavši spaljivanje na lomači.
Sigismund Herberstein – vojnik, diplomat i pisac
Najpoznatiji izdanak porodice Herberstein, koja se u Lupoglavu zadržala više od 150 godina je svakako Sigismund Herberstein (1486-1566) vojnik, diplomat i pisac, čovjek koji je kao izaslanik cara dva puta putovao u Rusiju, te je opisima tih svojih putovanja koja su publicirana 1549. Europljanima prvi približio daleku Rusiju. Iako je rođen u Vipavi, a živio uglavnom u Beču, ovdje je ostao zapamćen po epizodi iz rata sa Venecijom 1510. kada je kao zapovjednik austrijske konjice, čuvši da Venecijanci opsjedaju Pazin, umjesto da jaše u Graz po pomoć, odlučio sa svojih 14 konjanika jurišati iz Lupoglava ravno u Pazin. Probio je opsadu i konsolidirao obranu grada, te spriječio da Pazin po prvi puta padne u ruke Venecije. Kao vlasnik Lupoglavskog kaštela spominje se kasnije senjski kapetan Petar Kružić, koji se istaknuo u ratu protiv turskih osvajača i poginuo 1537. kao kapetan obrane Klisa. I početkom 17. st. Lupoglavski kaštel, tada u vlasništvu također senjanina Ivana Sinkovića pruža utočište većem broju Uskoka, koji pod njegovim vodstvom pustoše obližnja granična venecijanska područja (Roč, Buzet, Rašpor). Desetak godina nakon Sinkovićeve smrti gospoštiju je Ferdinand Austrijski prodao grofu Eggenbergu, a nakon njegove smrti novi vlasnik postaje prije spomenuti grof Brigido sa početka ove priče, koji odlučuje napustiti stari dvorac Mahrenfels na teško pristupačnom brežuljku, te gradi novi dvorac u ravnici.
Izvor: Portal za kulturni turizam
Lanterna © Torpedo.media Izrada internet stranica @ More idea
