Morska pjena na obalama kvarnerskih otoka

Povremena pojava nastajanja pjene na moru, obično slabijeg intenziteta nego što je mogu prouzročiti deterdženti i sapuni, uvjetovana je djelovanjem prirodnih površinski aktivnih tvari.

Kako nastaje morska pjena?

Iako snaga udara bure slabi kako ona od podnožja primorskih planina (gdje je najjača!) puše preko morske površine dosežući do navjetrinskih obala kvarnerskih otoka, ona na ovdašnjim strmim i zupčasto razvedenim obalnim hridinama često uvjetuje snažan mlat valova. Ukoliko do takve pojave dođe tijekom toplijeg dijela godine kad se u stupcu vode nalaze brojne planktonske alge i drugi sitni organizmi, mlat valova djeluje na pojedinačne stanice planktona razarajući stanične stijenke, parajući stanične membrane i dezintegrirajući i ostale sitne organizme pri čemu se u more otpuštaju tvari poput lipida (masti) i proteina (bjelančevina) te još nekih kemijskih spojeva koji imaju svojstva površinski aktivnih tvari, tzv. surfaktanata.

Među poznatijim površinski aktivnim tvarima jesu deterdženti i sapuni, koji, kao što nam je svima dobro poznato, na površini uzburkane vode stvaraju oblinu pjenu. I deterdženti kao surfaktanti antropogenog porijekla u more ponekad dospijevaju djelovanjem čovjeka, ali su njihove koncentracije u poslovično čistom moru oko kvarnerskih otoka gotovo zanemarive. Stoga je teško očekivati da bi oni mogli značajnije doprinijeti stvaranju pjene na moru*.

Valovi + organske tvari = pjena

Povremena pojava nastajanja pjene na moru, obično slabijeg intenziteta nego što je mogu prouzročiti deterdženti i sapuni, uvjetovana je djelovanjem prirodnih površinski aktivnih tvari, osobito onih otpuštenih iz stanica planktona, ali ponekad i djelovanjem ostalih u moru prisutnih organskih tvari u vrijeme kad valovi snažno udaraju u obalu. U moru ponekad i ponegdje ima i površinski aktivnih tvari otpuštenih također i iz višestaničnih organizama, ali najviše takvih tvari, uobičajenih među fitoplanktonom kojeg razore valovi, kako pretpostavljaju znanstvenici, potječe iz stanica alga kremenjašica koje su oklopljene kremenom ljušturicom, a u citoplazmi sadrže dosta uljnih kapljica. Uljne kapljice ovim mikroskopski sitnim organizmima služe kao svojevrsne pričuvne tvari, a ispuštene iz rasprsnutih stanica (najprije valovi moraju zdrobiti njihovu kremenu kućicu) dižu se do morske površine gdje tvore tanke, površinske prevlake koje u morskom ekosustavu također imaju određene biološke i fizikalno-kemijske uloge.

Nesvakidašnja ali normalna pojava

Uzburkano more bućka i miješa surfaktante i morsku vodu s mjehurićima zraka, slično kao što se deterdženti miješaju s vodom u perilicama za rublje te nastaje pjena. Pojava morske pjene, čini se, u našem podneblju nije osobito česta jer smo je na dosadašnjim terenskim obilascima imali prilike vidjeti i doživjeti tek u dva slučaja – jednom početkom lipnja na istočnim obalama južnog Cresa, a drugi put krajem svibnja na sjeverozapadnim obalama otoka Krka. U prvom slučaju more je bilo vrlo uzburkano, s valovima koji su nadirali i rasprskavali se na obali, a puhala je i snažna bura. Morska pjena nakupljala se u kamenitim udubljenjima i škarpama na razjedenoj vapnenačkoj obali (gdje je u udubljenjima bila donekle zaštićena od daljnjeg odnošenja burom), a dijelom se, otkidana od obalnih nakupina i nošena zapusima bure taložila dublje u obalnom pojasu, čak i izvan zone obalnog bilja prilagođenog uobičajenoj posolici – soli koju vjetar otkidajući sitne kapljice od vrhova valova donosi na obalu.

Možda je pojava morske pjene na obalama kvarnerskih otoka i češća nego što smo je dosad zapažali jer smo se u vrijeme puhanja snažne bure, zbog razumljivih razloga, rijetko zadržavali i boravili na obali mora. U svakom slučaju pojava daje našim obalnim krajobrazima neuobičajene i vjerojatno za mnoge ljubitelje prirode uzbudljive i estetski zanimljive prizore pa bi i u takvim vremenskim prilikama ponekad bilo vrijedno prošetati uz obale naših otoka očekujući i promatrajući ovu ne baš svakidašnju pojavu.

*Napomena: Potrebno je razlikovati „morsku pjenu“ nastalu djelovanjem površinski aktivnih tvari od „morskog dima“ koji nastaje kod rasprskavanja sitnih kapljica mora s kresta valova. U obje ove pojave presudnu ulogu u našim krajevima ima puhanje bure.

Autor: Marko Randić