U Rijeku stiže 8. HISTORY FILM FESTIVAL

„Da bismo razumjeli sadašnjost, moramo razumjeti povijest. No, ona se interpretira. Interpretacija povijesti može biti drama, triler, melodrama, tragedija, vestern ili komedija. Sve to ima History Film Festival“.

Rijeka - Osmo izdanje History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma održavat će se od 9. do 13. rujna u Rijeci. Sedamnaest filmova iz službenog natjecateljskog programa prikazivat će se u riječkom Art-kinu od 10. do 13. rujna gdje će se publika imati priliku uživo susresti i razgovarati s brojnim gostujućim autorima.

U ponedjeljak, 9. rujna u 19 sati u atriju HKD-a na Sušaku bit će otvorena izložba „Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika“. Izložba predstavlja uvod u osmo izdanje History Film Festivala, a njome se obilježava 150. obljetnica prve austro-ugarske polarne ekspedicije na kojoj su 50% posade činili mornari s Jadrana, a vođe ekspedicije nadjenuli su im zajedničko ime – Quarneroli.

Otvorenje službenog natjecateljskog programa slijedi u utorak, 10. rujna u 20 sati u riječkom Art-kinu gdje će u četiri dana biti prikazano 17 dokumentaraca iz hrvatske i svijeta.

Na ovogodišnjem History Film Festivalu, jedan će film imati svoju svjetsku premijeru, dva europsku, a petnaest hrvatsku premijeru.
O pobjednicima u devet kategorija odlučivat će međunarodni žiri kojega čine američki filmski i televizijski producent ShawnRhodes, američki redatelj John Alexander te austrijski redatelj i snimatelj GernotStadler, dok će o favoritu publike odlučivati žiri publike sastavljen od petero filmskih zaljubljenika.
Od stotinjak pristiglih filmova selektor Boris Ružić izabrao je sedamnaest vrhunskih dokumentarističkih ostvarenja koji će biti prikazani u službenom dijelu programa ovogodišnjeg HFF-a.

Festival otvara dugometražni dokumentarni film o 20-godišnjoj borbi intermedijalnog umjetnika Borisa Bakala i umjetničke organizacije Bacači sjenki da kroz suradnju i sukobe s lokalnom zajednicom obnove višestambenu zgradu u Zagrebu, remek-djelo modernistčke arhitekture, koji tako postaje metafora cijelog hrvatskog i europskog društva, njegovih dinamika, prijepora i zabluda. Nakon službenog otvorenja festivala koje će voditi Jasna Nekić i Nikola Petković, slijedi projekcija sjajnog dokumentarca „Paklena naranča“ – proročanstvo o skandaloznom književnom, a potom i filmskom remek-djelu „Paklena naranča“. Film pruža ekskluzivan pristup dosad neobjavljenom, a danas gledano proročanskom djelu autora Anthonyja Burgessa o ideji za pisanje „Paklene naranče“ te o izbijanju nasilja unutar modernih društava.

U srijedu, 11. rujna program započinje kratkim hrvatskim dokumentarcem „Zagrljaj“ Miroslava Mandića čiju atmosferu izvrsno dočarava sjajna glazbena podloga Darka Rundeka. Potom slijedi priča o koncentracijskom logoru „Mamula“ u Crnoj Gori i njegovoj, pohlepom vođenoj transformaciji u luksuzno odmaralište. Bogat drugi dan nastavlja se Documericom - fotografskim putovanjem kroz vrijeme u rane 1970-e i doba izražene svijesti o okolišu. Potom ćemo upoznati „Djevojku iz Soluna“ koja je bila žrtva nacističkih eksperimenata sterilizacije i jedna od rijetkih preživjelih Bloka 10 u Auschwitzu. U 21 sat slijedi optimistična i inspirativna priča o Zmajskom - hrvatskom branitelju koji slučajnim otkrićem svijeta „zmajeva“ pronalazi svoj lijek za borbu protiv ružnih sjećanja iz ratne prošlosti koja ga proganjaju. Na kraju drugoga dana slijedi priča o uspjehu i odricanju u biografskom dokumentarcu o Patriciji, mladoj, a već sada najboljoj latvijskoj skijašici svih vremena.

U četvrtak, 12. rujna nastavlja se bogat filmski program svjetskom premijerom filma „Naš kanal“ te europskom premijerom belgijskog dokumentarca „Vulkan“. Slijede „Žene Afganistana“ – film o četiri generacije afganistanskih žena koje pričaju vlastite priče, suprotstavljajući se klišejima žrtve i mizoginije koji se tradicionalno primjenjuju na njih. Kroz njihove priče oblikuje se povijest cijele jedne zemlje – ženski glas koji je oduzet prije gotovo pedeset godina. Petak 13. rezerviran je za priču o borbi koju već 10 godina vodi mlada feministička skupina protiv patrijarhalnog i represivnog poretka. Njihovo ime? PussyRiot. Njihova meta? Vladimir Putin.

Program u Art-kinu završava u petak, 13. rujna kada će se nakon posljednjeg večernjeg filmskog bloka održati dodjela nagrada u deset kategorija. Nakon dodjele nagrada, u 21 sat publika će imati priliku još jednom pogledati film koji je osvojio najprestižniju nagradu HFF-a – Grand Prix.

Posebni programi

Adaptacija književnih i kazališnih djela za film i TV – Masterclass Branka Schmidta
U srijedu, 11. rujna u prostoru Gradske knjižnice Rijeka održat će se predavanje i razgovor s nagrađivanim hrvatskim filmskim redateljem Brankom Schmidtom. Masterclass Branka Schmidta, jednog od najistaknutijih hrvatskih filmskih redatelja i dobitnika Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2024. godine na temu „Adaptacija književnih i kazališnih djela za film i TV“ bit će bazirano prije svega na Schmidtovom osobnom iskustvu i radu. S Ivanom Kušanom adaptirao je knjigu „Zagonetni dječak“ u sedam epizoda TV serije „Operacija Barbarossa“, s Fabijanom Šovagovićem adaptirao je kazališnu dramu „Sokol ga nije volio“ u filmski scenarij, a djela Ivana i Josipa Kozarca u TV seriju od 4 nastavka i film „Đuka Begović“. S Ognjenom Sviličićem adaptirao je roman Ive Balenovića u scenarij sada već kultnog filma „Metastaze“, a samostalno je za film adaptirao Balenovićev roman „Ljudožder Vegetarijanac“. Trenutno s Vivien Karlović i Igorom Belešom radi na filmskoj adaptaciji iznimno popularnog Beleševog romana „Listanje kupusa“. Schmidt ističe da ne postoji „čarobna formula“ za pretakanje kazališnih i književnih djela u filmske scenarije već svako djelo traži originalan, drugačiji pristup. Nekad je taj put do teksta kratak i lagan a nekad dug i mukotrpan. Kao primjere Branko navodi „Metastaze“ s preko 200 verzija scenarija ili „Ljudožder Vegetarijanac“ sa samo tri verzije scenarija. Razgovor će moderirati profesor, književnik i esejist, publicist, prevoditelj i urednik Nikola Petković.

„Mali“ film velikog utjecaja – Masterclass JC Guest
Zadnji dan ovogodišnjeg HFF-a započinje masterclassom gostujuće američke producentice, dobitnice Emmyja 2023. za dokumentarni film „LitlleSatchmo“, JC Guest u prostoru Američkog kutka Središnjeg odjela Gradske knjižnice Rijeka. Masterclass se fokusira na upotrebu ograničenja kao prednosti u nezavisnom filmskom stvaralaštvu, služeći se nedavnim filmskim i televizijskim projektima JC Guest kao studijama slučaja. Teme o kojima će biti riječ uključuju: borbu s izvornim medijima mješovitog formata kao stilski izbor za dokumentarne filmove, ambiciozno snimanje filmova u uvjetima ograničenih proračuna i resursa, rad s neočekivanim problemima na koja se nailazi tijekom produkcije, među ostalim previđenim aspektima produkcije i postprodukcije. Masterclass će se oslanjati na primjere iz Guestinih radova s Johnom Alexanderom i ShawnomRhodesom, uključujući, ali ne ograničavajući se na ThisIs Love, dugometražni dokumentarac koji je izvršno producirao Mick Fleetwood (Fleetwood Mac) i LittleSatchmo, dobitnik nagrade Emmy 2023., dugometražni dokumentarac o tajnoj kćeri Louisa Armstronga, koji su prikazani na prethodnim izdanjima History Film Festivala. Teme filmskih pravila i kršenja pravila pojavit će se kao obrazac u ovom izlaganju o tome što je potrebno za snimanje malih filmova s najvećim utjecajem i zašto "veći" filmovi ne znače uvijek i "bolje" filmove.

Izložba „QUARNEROLI – Hrvati u osvajanju Arktika“
Izložba povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije

Izložba predstavlja svjetski poznatu austro-ugarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvajanja Arktika 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana (čak 50%) i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Payer nadjenuli zajedničko ime – Quarneroli.

Odabir posade j jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća – znanstvenika, istraživača riječke baštine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca udžbenika, pjesnika… Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.

Argumenti su bili sljedeći: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli.

U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo.
Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu kaže: „Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali će raditi i nikada spustiti krila“.
JuliusPayer o hrvatskim mornarima piše: „Njih odlikuju bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama i odlučnost u opasnostima!“
Ekspedicijski brod „Admiral Tegetthoff“ je već nakon dva mjeseca plovidbe zarobljen u ledu i tu je zauvijek ostao. Posada se nakon dvije godine i tri mjeseca, bez broda, vratila u civilizaciju.