LNG Omišalj je izvrsna poslovna prilika, na jedan uloženi vraćat će 7 do 11 dolara
Dorijan Turk, Darko Glažar, Siniša Jović i Marin Radović
Najviše pozornosti, a posljedično i rasprave privukla je tema o plutajućem LNG terminalu koji bi početkom lipnja 2021. mogao biti u funkciji na otoku Krku.
Kostrena – Narodna čitaonica u sv. Luciji nedavno je ugostila još jedan program Dnevnog boravka susjedstva Kostrena, a u fokusu je bila tema ‘Važnost tankerskog brodarstva s posebnim naglaskom na LNG sustav’.
Marin Radović
Kapetani Dorijan Turk, Siniša Jović i Marin Radović uz moderiranje kapetana Darka Glažara u gotovo dva sata dotakli su se brojnih aktualnosti vezanih uz spomenutu vrstu brodova, ali i budući LNG terminal na Omišlju. Peljarenje, ekologija, ekonomija, ali i razvoj ove vrlo specifične vrste prijevoza tereta morem, samo je dio sadržaja druženja u znaku LNG-a.
Prijevoz LPG-a počelo je na rijekama u Americi, vrlo skromno barem što se tiče količine tereta, jer se radilo plinskim bocama. Važno je istaknuti u samom startu da postoji nekoliko vrsti brodova koji se osim po dizajnu razlikuju i po pogonu. Pa tako imamo brodove kojima se polovice sfera ko boće vide iznad palube, a imamo i one koji imaju membranske tankove koji imaju pravilnije linije koje donekle prate liniju broda. Prevozi se metan, koji se tijekom skladištenja smrzava na -160 Celzijevih stupnjeva, ali i evaporira pa se dio plinova počeo koristiti za pogon te ispada da su ovo ustvari moderne inačice parnih brodova, istaknuo je Dorijan Turk na tribini uz opasku da je LNG postao ‘spot cargo’.
– Danas brodovi na sebi imaju uređaj za reukapljivanje plinova, a brojni već imaju motore pogonjene plinom te su ujedno najsigurniji i najčišći brodovi, dodao je Turk.
Kako je istaknuto do sada nije bilo sudara niti ikakvih incidenata na moru, odnosno havarija. Flota trenutno broji 500 brodova, dok ostalih tankera ima oko 12 tisuća. Ipak, najviše pozornosti, a posljedično i rasprave privukla je tema o plutajućem LNG terminalu koji bi početkom lipnja 2021. mogao biti u funkciji na otoku Krku.
– Plutajući terminali su puno jeftiniji za izgraditi, i lakše ga se je poslije riješiti ako se procjeni da više nije potreban i što je važno apostrofirati koriste se diljem svijeta. Dva do tri broda mjesečno bi trebala dolaziti do Omišlja, a to nije samo pitanje energenata, već i sjajne poslovne prilike, pogotovo ako se zna da se u ovom poslu na jedan uloženi dolar zaradi od 7 do 11 dolara. A osim lučkih i peljarskih usluga tu je i odvoz smeća, provišta, rezervni dijelovi, istaknuto je na tribini uz poseban naglasak na činjenicu da će na plutajućem terminalu biti zaposleni isključivo naši pomorci.
Obzirom da su gosti na tribini bili i iskusni peljari, odnosno piloti, bilo je riječi i o manovrama prilikom uplovljavanja u Riječki zaljev.
– Peljarska stanica bit će na Cresu, tj. na Crnoj punti, u pratnji će za svaki slučaj biti još jedan remorker. Planira se da će kompletna operacija od uplovljavanja, iskrcaja tereta do isplovljavanja trajati 24 sata te će se manovre isključivo odvijati po danu uz dva peljara, a kad se uhodaju onda jedan će jedan biti dovoljan. Za svaki slučaj planirana je dodatna edukacija na Pomorskom fakultetu, gdje će piloti na simulatorima odraditi vježbu, poručio je Turk koji je sjajno objasnio prisutnoj publici cijelu problematiku vezanu uz hlađenje mora prilikom manipulacije s teretom da je čak predloženo da se napravi posebna tribina na tu temu.
Rasprava je iznjedrila i pitanje problematike balastnih voda, a sve dileme vezane uz tu problematiku otklonio je Marin Radović.
– Posljednjih godina uveden je Balast water management, a balastne vode strogo se kontroliraju, pogotovo kad se dolazi u zatvorena mora, dužnost je izmijeniti balast na otvorenom moru. Tijekom navigacije često su nam kontrolirali uzorke mora iz balasta, te uspoređivali sastav da vide dal štimaju prijavljene koordinate gdje se radila izmjena balastnih voda. No, kako se razvijaju nove tehnologije tako sada postoje UV lampe i sustavi za kloriranje tako da voda iz balasta postane neopasna za zemlje u koje dolazite, zaključio je Radović.
Za kraj dodajmo da je program Dnevnog boravka ovoga puta organizirala Udruga pomorskih kapetana Kostrene.
