Najavljen međunarodni znanstveni skup povodom stogodišnjice osnutka Slobodne Države Rijeka
Arhiva
Slobodna Država Rijeka je bila međunarodno priznata država od 28 četvornih kilometara i s oko 52 tisuće stanovnika, osnovana 1920. godine temeljem Rapallskog ugovora između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS
Rijeka – Rijeka je jedan od rijetkih gradova koji se mogu pohvaliti činjenicom da su barem kratak period imali status međunarodno priznate države. Upravo ove godine navršava se 100 godina od uspostave države – Slobodna Država Rijeka (Stato Libero di Fiume). Radilo se o međunarodno priznatoj državi od 28 četvornih kilometara i s oko 52 tisuće stanovnika, osnovanoj 1920. godine temeljem Rapallskog ugovora između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS, u situaciji kada je status Rijeke postao veliki svjetski međunarodni problem. Odluke dviju susjednih država podržale su velike sile i većina stanovnika grada – pri čemu su Hrvati u okolnostima kada nije bilo moguće ujedinjenje s preostalim dijelom Hrvatske radije podupirali pobornike neovisne riječke države, nego da podupiru talijanske nacionaliste koji su se zalagali za sjedinjenje s Italijom. Područje male tampon države, obuhvaćalo je teritorij koji je uživao autonomiju u odnosu na okolne države još od 1779. godine. Država je postojala de facto oko godinu, a de iure do 1924. godine kada ju je anektirala Kraljevina Italija.
Za razliku od stogodišnjice ulaska D’Annunzija u grad koji je prošle godine u Rijeci primjereno valoriziran velikom izložbom otvorenom u Guvernerovoj palači, ova velika obljetnica bi od službenog protokola bila potpuno preskočena da nije bilo organizacije Slobodna Država Rijeka i Muzeja grada Rijeke koji 12. studenog u gradskoj vijećnici unatoč epidemijskim (ne)prilikama organiziraju međunarodni znanstveni skup. Na njemu će sudjelovati 13 renomiranih izlagača iz Italije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske koji će se baviti pitanjem nastanka Riječke države u kontekstu razdoblja u kojem je grad Rijeka bio u središtu zanimanja svjetske javnosti. Povjesničari sudionici znanstvenog skupa rasvijetlit će okolnosti u kojima nastala, njezino trajanje i nestanak. U sklopu znanstvenog skupa velika pažnja će biti posvećena ulozi Riccarda Zanelle, najznačajnijeg riječkog političara prve polovice 20. stoljeća te prvog i zadnjeg izabranog predsjednika Slobodne Države Rijeka.
Skup se održava u suorganizaciji udruge Slobodna Država Rijeka i Muzeja grada Rijeke pod pokroviteljstvom Fondacije Coppieters, u suradnji s organizacijama Societa di studi Fiumani i Zajednica Talijana Rijeka te uz podršku Grada Rijeke i PGŽ.
Predavači na konferenciji:
Kristjan Knez: Pogled iz Ulice Solferino. „Corriere della Sera“, definicija jadranskih granica i ustav Slobodne države Rijeke/Lo sguardo di Via Solferino./Il “Corriere della Sera”, la definizione dei confini adriatici e la costituzione dello Stato Libero di Fiume/View from Solferino Street. “Corriere della Sera”, the definition of the Adriatic borders and the constitution of the Free State of Rijeka
Ervin Dubrović: Riječka Država i kulturna politika/Lo Stato di Fiume e la politica culturale/Rijeka state and cultural policy
Ordasi Ágnes: Rad u službi države?/Lavorare al servicio dello stato?/Working in the service of state?
Ljubinka Toševa Karpowicz: Slobodna Riječka Država – problemi nastanka i opstanka/Lo Stato libero di Fiume i problemi di formazione e la sopravvivenza/Free State of Rijeka, problem of origin and survival
Ivan Jeličić : Za slobodnu državu prije slobodne države, opaske o autonomno-demokratskoj stranci/Per uno stato libero prima di uno stato libero, note sul partito autonomo-democratico/For a free state before a free state, notes on the autonomous-democratic party
Giovanni Stelli: ‘Kulturnation i ‘staatnation’ u političkom djelovanju riječkih autonomista/“Kulturnation” e “Staatsnation” nelle idee e nell’azione politica degli autonomisti fiumani/”Culturnation” and “Staatsnation” in the ideas and political actions of Rijeka autonomists
Marko Medved: Katolička crkva i Slobodna Država Rijeka/La Chiesa cattolica e lo Stato libero di Fiume/Catholic Church and Free State of Rijeka
Gábor Egry: Kako se popeti kroz mađarski prozor u svijet? Fiume/Rijeka kao odskočna daska carskih biografija/Come uscire dalla finestra ungherese sul mondo? Fiume/Rijeka come trampolino di lancio per le biografie imperiali/How to Climb out of Hungary’s Window to World? Fiume/Rijeka as a Springboard of Imperial Biographies
Tvrtko Jakovina: Riječka krpica, Riječka država, riječka posebnost i riječka stalnost/Straccetto fiumano, Stato di Fiume, peculiarità fiumanae persistenza fiumana/Rijeka patch, Rijeka state, Rijeka specialty and Rijeka permanence
Marino Micich: Kraj Zanellinog autonomnog pokreta u svibnju 1945./“Fiume, maggio 1945. La fine del progetto autonomista zanelliano di Fiume Libera”/ “Rijeka, May 1945 The End of Zanella’s Autonomist Project Fiume Libera (Free Rijeka)”
Raoul Puppo: Slobodna Država Rijeka – jedinstveno, ali ne i izolirano iskustvo/ Stato libero di Fiume: esperienza singolare ma non isolata/Free State of Rijeka: a unique but not isolated experience
Vanni D’Alessio: Nacionalnost, autonomija i neovisnost Rijeke u talijanskoj raspravi o slobodnoj državi/Nazionalità, autonomia e indipendenza di Fiume nel dibattito italiano sullo Stato Libero/Fiume Nationality, Autonomy and Independence in the Italian Debate on the Free State
Damir Grubiša: Fašistički državni udar u Slobodnoj Državi Rijeka – generalna proba za ‘Marš na Rim’/Il colpo di stato nello Stato Libero di Fiume: una prova generale per la “Marcia su Roma/ The fascist coup in the Free State of Rijeka: a dress rehearsal for the “March on Rome“
– Cilj ovog znanstvenog skupa je da kulturni djelatnici i istraživači iz raznih zemalja, pokušaju, svatko iz svoje perspektive, služeći se prvenstveno činjenicama, objasniti nastanak i nestanak ovog povijesnog fenomena koji je i dan-danas za neke taboo tema ali i značajan dio riječkog identiteta, ističe tajnica udruge Slobodna Država Rijeka – Stato libero di Fiume Laura Marchig koja je uz direktora Muzeja grada Rijeke Ervina Dubrovića i povjesničarku Ljubinku Karpowicz članica organizacionog odbora konferencije.
– Nakon što je stoljeće i pol imao status Corpusa Separatuma ili zasebnog izdvojenog tijela u autonomnom statusu u odnosu na okolne države, stvaranje Riječke Države i nacije je bilo nešto što bismo mogli definirati i ‘utopističkim snom’. Grad država koja po nekima nije trebala biti samo politička tampon zona, nego oaza u kojoj bi gospodarski napredak i blagostanje koračali ruku pod ruku s idealima miroljubivog života i multikulturalnošću, zaključuje Marchig.
Konferencija će se održati u četvrtak 12. studenog od 9:30 do 17:30 sati u riječkoj gradskoj vijećnici, a biti će omogućeno i praćenje videa prijenosa preko gradskog youtube kanala.
