Flego: Želimo izgraditi željeznički tunel kroz Učku!
Autor: Marina Pauletić 23.01.2024
Flego je naglasio kako je „Istra jedina hrvatska regija bez željezničke veze s ostatkom Hrvatske i vrijeme je da se to promijeni“.
BRUXELLES – „Istri smo otvorili put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti, a to je željeznički tunel kroz Učku. Nakon puno inicijativa i razgovora, prošla je naša ideja za izradu planova za tzv. prometno izolirane regije poput Istre, kojim bi se one povezale s ostatkom zemlje. Ovo je idealan trenutak za naš poluotok, s obzirom da smo uspjeli uključiti dionicu od Pule do Trsta u europsku prometnu mrežu, i sada ostaje drugi krak spoja istarskih željeznica kroz tunel Učku prema Rijeci i Zagrebu“, istaknuo je istarski europarlamentarac Valter Flego (IDS/Renew) na jučerašnjoj raspravi Odbora za promet prilikom završetka pregovora o europskoj prometnoj mreži.
Flego je naglasio kako je „Istra jedina hrvatska regija bez željezničke veze s ostatkom Hrvatske i vrijeme je da se to promijeni“.
- Ovim dogovorom ostvarene su sve pretpostavke za konkretan početak aktivnosti prema izradi studije za željeznički tunel kroz Učku. Forši je prišlo vrijeme za poć makinom kroz Učku, dodao je Flego te zahvalio izvjestiteljima, zastupnici Teller i zastupniku Riquetu.
- Punih deset godina Hrvatska je čekala na reviziju europske prometne mreže. Kao najmlađoj članici Unije, i na mnogim poljima nažalost najmanje razvijenoj, ovo za nas ima ogroman značaj. Postignutim dogovorom osigurali smo 26 milijardi eura za izgradnju novih 450 kilometara željezničke veze i 430 kilometara cesta, a 8 hrvatskih morskih i zračnih luka ucrtali na europske prometne pravce, što znači da se europski novac sad može koristiti za njihov daljnji razvoj.
Dogovorom Komisije, Parlamenta i Vijeća, ključna prometna čvorišta - Rijeka, Zagreb, Osijek, Varaždin i Split - do 2030. moraju razviti Održive planove mobilnosti, razvijati multimodalnost te čisti javni prijevoz, kako bi postali najzelenijim hrvatskim gradovima te čvorištima ključnih prometnih pravaca. U slučaju nepoštivanja dogovora odnosno kašnjenja projekata, Hrvatskoj slijedi kazna Komisije. Naime, prije prijave projekata Komisija će provjeriti stvarnu mogućnost realizacije prijavljenog projekta. Bude li projekt odobren, on mora biti i završen u zadanom roku. U protivnom će Europska komisija provesti postupak protiv zemlje koja kasni i time koči razvoj EU prometne mreže.
Odbor za promet ovaj će dogovor potvrditi u veljači, a usvajanje Uredbe očekuje se na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ovom mandatu.
