Najavljen javni poziv za potporu poduzetnicima PGŽ-a vrijedan više od milijun eura

Foto: PGŽ

Braut: Provedba mjera iz Programa doprinosi povećanju produktivnosti i prepoznatljivosti, kvalitetnijim proizvodima, boljem iskorištenju vlastitih resursa, pomoć je poduzetnicima početnicima u početcima poslovanja.

Rijeka - Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj pripremio je Program dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima Primorsko-goranske županije u 2024. godini, a javni poziv bit će objavljen tijekom ovoga tjedna, najavio je zamjenik župana Vojko Braut i pozvao poduzetnike da prate mrežne stranice PGŽ-a i apliciraju na natječaj.

„Provedba mjera iz Programa doprinosi povećanju produktivnosti i prepoznatljivosti, kvalitetnijim proizvodima, boljem iskorištenju vlastitih resursa, pomoć je poduzetnicima početnicima u početcima poslovanja, a ukupna vrijednost je nešto više od milijun eura, istaknuo je zamjenik na redovitom susretu s novinarima.

Braut je najavio i održavanje 27. sjednice Županijske skupštine PGŽ u četvrtak, 23. svibnja s početkom u 10.00 sati u dvorani Rektorata Sveučilišta u Rijeci.

Na dnevnom redu je 19 točaka, između ostalih i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna PGŽ za 2023. godinu, Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna PGŽ za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu PGŽ, Izvještaj o radu Župana za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. godine, Prijedlog odluke o sufinanciranju troškova medicinski potpomognute oplodnje, Izvješće o provedbi Plana razvoja PGŽ za razdoblje 2022.-2027. godine za 2023. godinu i brojne druge teme.

Na nekoj od budućih sjednica razmatrat će se i Izvješće o provedbi programa javno zdravstvene zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša u 2023. godini, najavila je resorna pročelnica Vesna Čavar koja je predstavila financijska izvješća za proteklu godinu zdravstvenih ustanova kojima je PGŽ osnivač.

Kako je navela, svima je zajednički jaz između prihoda i rashoda, manjak prihoda na temelju ugovora s HZZO-om te nedostatan broj zdravstvenog kadra, a četiri ustanove, Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, Nastavni zavod za javno zdravstvo i Lječilište Veli Lošinj, poslovale su s gubicima u visini od oko 5,1 milijuna eura zato što država ne prati povećanje plaća koje ugovara u sustavu zdravstvu.

„Prošle godine su se dogodile mnoge promjene. Došlo je do povećanja minimalne plaće, povećana je najniža osnovica za obračun doprinosa, povećan je dodatak za rad nedjeljom, u dva navrata su povećane osnovice za obračun plaće, izmijenjeni su koeficijenti nemedicinskih djelatnika, a koji se niti ne ugovaraju s HZZO-om, dakle to su dodatna opterećenja te je uvedena isplata i privremenog dodatka za pojedina radna mjesta. HZZO ugovori, međutim, ne prati pravovremeno promjene“, naglasila je Čavar i iznijela podatak da je Županija u 2023. godini iz izvornog proračuna financirala dostupnost zdravstvene zaštite s iznosom od 5,6 milijuna eura. Povrh toga, zdravstvenim ustanovama kroz decentralizirana sredstva raspoređeno je oko 3,1 milijun eura dok će se rebalansom proračuna povećati izdvajanja za zdravstvo za oko 13,1 milijuna eura.

Nadovezao se zamjenik Braut koji je ukazao na to da se sredstva iz županijskog proračuna usmjeravaju i u financiranje ordinacija s manjkom osiguranika kako bi osigurala dostupnost zdravstvene zaštite u svakom dijelu županije.

„Na otocima, u Gorskom kotaru, a djelomično i ovdje, na kopnenom dijelu županije, imamo određeni broj ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, većinom liječnike obiteljske medicine, koji nemaju dovoljan broj osiguranika i ne zadovoljavaju kriterije da ostvare puni iznos naknade od HZZO-a. Umjesto 1700, neke ordinacije imaju 400 do 500 osiguranika i to se zapravo financira subvencijama iz županijskog proračuna bez kojih takve ordinacije ne bi mogle preživjeti“, naglasio je Braut.

Dodao je da Županija već nekoliko godina upozorava na diskrepanciju između cijene rada koju plaća HZZO za dijagnostičke i druge postupke i samih plaća, odnosno troškova funkcioniranja zdravstvenog sektora. Napomenuo je i da se Županija nalazi u zahtjevnom investicijskom ciklusu što se tiče zdravstva, referirajući se na realizaciju projekta Doma zdravlja u Opatiji i Zdravstvenog centra Rujevica – Zapad.

Novinare je interesiralo kako je došlo do manjka u poslovanju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo s obzirom na povećane prihode u vrijeme COVID pandemije na što je zamjenik odgovorio da te prihode više nemaju, a višak sredstva uložili su u nabavku opreme, sanaciju zgrade te kadar.

Na novinarsko pitanje o požaru koji je u nedjelju izbio u Centru za gospodarenje otpadom Marišćina, zamjenik je naveo da je, prema informacijama iz Centra, požar odmah stavljen pod kontrolu te nije nastala veća materijalna šteta. Centar radi redovito, bez zastoja u poslovanju, a uzrok požara se istražuje, rekao je Braut.

Follow @torpedo_media