Župan Komadina: U naredne tri godine PGŽ će uložiti 54 milijuna kuna u područje Gorskog kotara

Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 23.09.2022

zlatko_komadina_RavnaGoraSkupstina

Kako je naglasio župan, ova ulaganja realna su i održiva u PGŽ proračunu te dodao kako samo s godišnjim izdvajanjem u Fond za GK od sedam milijuna kuna godišnje, Županija vraća u proračune goranskih gradova i općina sve što je s ovog područja uprihodovala iz poreza na dohodak.

Ravna Gora - Primorsko-goranska županija u naredne tri godine uložit će 54 milijuna kuna u Gorski kotar, od toga 21 milijun kuna u Fond za Gorski kotar, odnosno proračune goranskih gradova i općina, za poduzetnike, turizam i ruralni razvoj 18 milijuna kuna te 15 milijuna za cestovnu infrastrukturu. Zaključak je to višesatne rasprave o stanju u Gorskom kotaru na sjednici Županijske skupštine PGŽ, koja se po prvi put održava u Gorskom kotaru, u školskoj sportskoj dvorani u Ravnoj Gori.

Naime, županijski vijećnici podržali su ovaj prijedlog koji je kroz amandman uputio župan Zlatko Komadina, a kojim se i dodatno traži od Vlade RH donošenje konkretnih mjera za demografsku i gospodarsku revitalizaciju tog jedinstvenog brdsko-planinskog područja.

Kako je naglasio župan, ova ulaganja realna su i održiva u PGŽ proračunu te dodao kako samo s godišnjim izdvajanjem u Fond za GK od sedam milijuna kuna godišnje, Županija vraća u proračune goranskih gradova i općina sve što je s ovog područja uprihodovala iz poreza na dohodak. Od Vlade RH zatražit će se tako osiguranje 100 postotnog financiranja projekata kroz EU, nacionalne ili programe bilateralne suradnje, ravnopravni statusa poduzetnika Gorskog kotara u odnosu na druge nerazvijene hrvatske regije koji jamči maksimalni iznos sufinanciranja projekata te usvajanje Plana razvoja brdsko-planinskog područja.

Župan Komadina je amandmanima prihvatio i prijedloge klubova PGS-HSS i HDZ, a jedan je od zaključaka Županijske skupštine prijedlog donošenja dodatnih zakonskih rješenja kojima će se uvažiti osobitosti te osigurati mjere za demografski razvoj Gorskog kotara.

Uz članove Skupštine i predstavnike Primorsko-goranske županije, sjednici su prisustvovali i čelnici goranskih gradova i općina, predstavnici TZ Kvarnera i TZ Gorskog kotara, članovi Turističkog vijeća TZ Kvarnera, kao i saborski zastupnici s područja županije. Uoči sjednice župan Zlatko Komadina istaknuo je da je održavanje sjednice u Ravnoj Gori pravo mjesto za raspravu na temu opstojnosti i razvoja Gorskog kotara.

„Glavna priča je stvaranje posebnosti i atrakcija u Gorskom kotaru za privlačenje izletničkog turizma, sporta i rekreacije. Realizirali smo i niz ulaganja u županijske objekte kao što su Centar za poljoprivredu, Centar za velike zvijeri i kaštel Zrinskih. Svjesni smo da je Gorskom kotaru potrebno više sredstava, a na to područje ulažemo tri puta više no što prikupimo kroz poreze“, izjavio je župan Komadina.

sjednica_zupanijske_skupstine_ravna_gora

Prva točka dnevnog reda bila je posvećena upravo stanju u Gorskom kotaru s naglaskom na aktivnosti Primorsko-goranske županije na poticanju razvoja goranskog kraja. U detaljnom izvještaju koji je dostavljen vijećnicima navedena su sva ulaganja, aktivnosti i prijedlozi prema RH vezani uz kvalitetnije kreiranje razvojnih politika i jačanje lokalnih proračuna, kao i uvažavanje specifičnosti života na goranskom području u kontekstu kandidiranja projekata na EU fondove.

Kako je u prezentaciji naveo resorni pročelnik Ljudevit Krpan, iako postoji pravna podloga za dodatno poticanje razvoja Gorskog kotara s nacionalne razine, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU do danas nije donijelo Godišnji plan provedbe programa razvoja brdsko-planinskih područja. Zbog velikog broja JLS-ova obuhvaćenih Zakonom o brdsko-planinskom području, smanjena je mogućnost razvojnih ulaganja, a s nacionalne razine potrebno prepoznati osobitosti i razvojne specifičnosti Gorskog kotara.

Napomenuo je kako je u izradi Plan razvoja Gorskog kotara u novoj financijskoj perspektivi koju su pokrenuli goranski gradovi i općine, a pripremu provodi Regionalna razvojna agencija PGŽ, kojim će se adresirati loši gospodarski podaci i negativni demografski pokazatelji. Naime, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine, na području Gorskog kotara živi 19 tisuća stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi gotovo 15 stanovnika na kilometar kvadratni. Prioriteti Plana stoga su omogućiti stanovnicima Gorskog kotara kvalitetan život u svim fazama životnog ciklusa.

Pročelnik je podsjetio da je godine 2014. godine usvojena Deklaracija o opstojnosti Gorskog kotara koja je upućena Vladi RH. Još tada se ukazivalo na neprimjerenu metodologiju izračuna indeksa razvijenosti koji je ključan faktor prijava na EU natječaje, potrebu prepoznavanja Gorskog kotara kao područja posebnih klimatskih, geografskih, demografskih i socijalnih značajki kao i poticajne mjere za stanovništvo i gospodarstvo. Na žalost, nedovoljno brze i nepotpune promjene nisu rezultirale značajnim gospodarskim rastom i demografskom revitalizacijom Gorskog kotara.

U izvještaju se referiralo i na zaključke konferencije „Gorski kotar u fokusu“ koju je PGŽ organizirala 2019. godine, a u kojoj je detektirano deset temeljnih mjera za aktiviranje goranskih resursa te osiguranje razvoja Gorskog kotara, od nužnosti fiskalne i funkcionalne decentralizacije, revalorizacije napuštenih te izgradnja novih stambenih objekata uz sufinanciranje države, smanjenje doprinosa na plaće te oslobođenje poreza na dobit za poduzetnike iz Gorskog kotara. Na žalost, također, ništa od toga nije uvaženo.

Istaknuta su i dosadašnja, kao i plan budućih mjera poticanja regionalnog razvoja i ulaganja u sektore školstva, zdravstva, socijalne politike i mladih, infrastrukturu, poduzetništva, turizma, poljoprivrede i drugih. Kako je navedeno, u razdoblju 2013. – 2021. Primorsko-goranska županija je s područja jedinica lokalne samouprave u Gorskom kotaru prikupila 57,8 milijuna kuna dok je na područje tih jedinica usmjerila ukupno 142,2 milijuna kuna proračunskih sredstava, bez decentraliziranih sredstava, odnosno Županija je u proteklih devet godina na području Gorskog kotara utrošila 84,4 milijuna kuna više nego što je uprihodovala. Ukoliko se tome pridodaju i sredstva ŽUC-a PGŽ, ukupno je u tom periodu u Gorski kotar uloženo 267,7 milijuna kuna, gotovo trostruko više od uprihodovanih sredstava u visini od 101,6 milijuna kuna.

sjednica_zupanijske_skupstine_ravna_gora1

U narednom razdoblju PGŽ će, među ostalim, inzistirati na pripremi i usvajanju Zakona o Gorskom kotaru te se zalagati za decentralizirano upravljanje resursima i poticajne mjere za građane i poduzetnike dok će za sufinanciranje projekata s područja Gorskog kotara osigurati veća proračunska sredstva. Ured RRA PGŽ u Delnicama nastavlja besplatno pomagati pripremu i provedbu EU projekata uz zalaganje Županije da se osiguraju posebni pozivni natječaji za Gorski kotar te prioritetno bespovratno i 100 postotno financiranje projekata.

Članove Skupštine pozdravio je domaćin, načelnik Općine Ravna Gora Mišel Šćuka, a ispred Koordinacije gradova i općina Gorskog kotara, predsjednik Damir Grgurić, kazao kako je Gorski kotar specifično područje koje iziskuje posebne mjere. U raspravi su sudjelovali svi članovi Županijske skupštine i svi su iskazali nužnost jačanja svih oblika potpora, kako od razine države, tako i od razine Županije, u očuvanje života i jačanju gospodarstva u svim dijelovima Gorskog kotara.

Županijskim vijećnicima obratili su se i saborski zastupnici Majda Burić i Tomislav Klarić koji su naglasili dosadašnja ulaganja Vlade RH u područje Gorskog kotara, a u svojim obraćanjima, goranski načelnici i gradonačelnici isticali su kako sve te mjere i ulaganja nisu uspjele zaustaviti negativne demografske trendove te da sa svih razina vlasti goransko područje treba početi tretirati posebnim mjerama i zakonima.

Na prijedlog Koordinacije gradonačelnika i načelnika JLS-a Gorskog kotara, na Skupštini je prezentiran i Master plana turističkog razvoja Gorskog kotara koji definira operativne strategije razvoja, destinacijsku menadžment organizaciju Gorskog kotara te marketinšku strategiju i plan brendiranja. Master plan nastao je temeljem Sporazuma o suradnji na kreiranju, razvoju i promociji turističkog brenda regije „Gorski kotar” iz ožujka 2019. godine, sklopljenog između Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice, jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica s područja Gorskog kotara i TZ Kvarnera. Master plan predvidio je 18 projekata vezanih uz ulaganje u turističku infrastrukturu koji bi stvorili jači motiv dolaska, istaknula je direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov.

U posljednjih deset godina bilježi se kontinuirani rast dolazaka i noćenja u Gorskom kotaru i trenutno se bilježe brojke od 105 tisuća ostvarenih noćenja. Peršić Živadinov istaknula je u svom izlaganju ulaganja TZ Kvarnera u marketinšku promociju kao i stvaranje novih turističkih proizvoda, poput biciklističke transverzale, za što je povučeno šest milijuna kuna. Naglasila je da je TZ Kvarner i u Strateškom planu razvoja turizma PGŽ kao posebnim poglavljem istaknula područje Gorskog kotara kako bi na taj način kako bi tako dobilo na većoj vidljivosti.

Sjednica ŽS nastavit će se u Opatiji sljedećeg četvrtka, 29. rujna.